Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Istaknuti članak

Furnir

Kao furnir mogu se definisati tanki listovi od drveta debljine 0,3 do 6 mm (a po nekim teorijama na osnovu nove japanske tehnologije 8 mm), koji se specijalnim procesima rezanja, obično bez nastanka otpada, odvajaju od trupca ili njegovog dijela. Posebna grupa furnira su mikrofurniri sa debljinom od 0,08 mm (0,09 mm) do 0,1 mm, a po DIN 4079 0,1–0,3 mm za čiju proizvodnju je potrebna posebna tehnologija. Riječ furnir nastala je u 16. stoljeću od francuske riječi "fournir". Cilj prozvodnje furnira je oplemenjivanje manje vrijednih vrsta drveta ili ploča na bazi drveta, koje služe kao nosivi materijal na koje se postupkom presanja i ljepljenja povećava vrijedost proizvoda drvne industrije. Za proizvodnju furnira mogu se koristiti gotovo sve vrste drveta, mada se zbog učešća smole, težište stavlja na lišćare, a manje na četinarske vrste drveta.

Prve poznate tragove proizvodnje i upotrebe furnira nalazimo u Starom Egiptu, na raznim predmetima od drveta iz kraljevskih grobnica. Furniri su upotrebljavani u vidu intarzija, zajedno sa slonovačom, dragim kamenjem i metalima. kao dekorativno sredstvo za postizanje umjetničkih efekata. U Egipatskom muzeju u Kairu nalaze se pored intarzija i furnirani stolovi, kreveti, stolice i ostali namještaj iz tog vremena. Slični predmeti su nađeni u staroj Grčkoj i područjima pod upravom Antičkog Rima. Kod Rimljana susrećemo furnir za slične svrhe kod stolova, koji su u njihovom domaćinstvu zauzimali centralni položaj.

Slika dana

Sporedni ulaz u Kuću Milà (katalonski: Casa Milà), poznatu i pod nazivom La Pedrera. Djelo je arhitekte Antonija Gaudíja i nalazi se u samom centru Barcelone. UNESCO ju je proglasio svjetskom baštinom.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

Zastava Irana

28. februar – SAD i Izrael pokrenuli su zajedničke vojne napade na ciljeve u Iranu, što je izazvalo iranski raketni odgovor širom Bliskog istoka.
20. februar – Američki predsjednik Donald Trump najavio podizanje globalnih carina na uvoz iz stranih zemalja na 15 posto.
16. februar – Hiljade studenata i građana Sarajeva organizovale masovne blokade ulica i proteste ispred kantonalnih institucija zbog lošeg stanja infrastrukture i korupcije.
12. februar – U tramvajskoj nesreći u centru Sarajeva tramvaj iskočio iz šina pri velikoj brzini i potpuno uništio stajalište kod Zemaljskog muzeja BiH.
8. februar – Siniša Karan iz vladajućeg SNSD-a proglašen pobjednikom ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Više

Na današnji dan

28. februar

1869 – Umro francuski pisac, pjesnik i političar Alphonse de Lamartine (na slici).
1896 – Rođen američki fizičar Philip Showalter Hench, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
1933 – 86-godišnji njemački feldmaršal i predsjednik Njemačke, Paul von Hindenburg, pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o odbrani naroda i države", kojim se ukidaju Ustavom zagarantirana ljudska prava.
1940 – Prvi put prenošena jedna košarkaška utakmica na televiziji u SAD-u. Bio je to meč između univerzitetskih ekipa Pittsburgha i Fordhama, završen rezultatom 50-37.
2005 – U iračkom gradu Al Hillah automobil-bomba usmrtio 125 ljudi ispred bolnice.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Ljubav je kraljica mladih i tiranin starih.	”
Casanova

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 96.892 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 177.648 korisnika napravilo račun, a od toga je 315 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.

Početna strana