Aller au contenu

Vyann chwal

Depi Wikipedya, ansiklopedi lib
Vyann chwal.

Vyann chwal, oswa vyann cheval, se yon manje ki fèt ak tisi nan miskilè chwal la, yo konsome l nan plizyè peyi ki pafwa fè espesyalite tankou chaki. Solicite pa amatè li yo pou kalite nitrisyonèl li ak seleksyone pa opozan li yo pou nati li yo, vyann chwal gen lontan li pwovoke konfli. Konsomasyon li yo rele ipofaji.

Karakteristik nitrisyonèl

[modifye | modifye kòd]

Vyann chwal se vyann wouj. Li rich ak pwoteyin (apeprè 20 g pou 100 g[1]). Li karakterize pa yon wo tenè (apeprè 4 mg/100 g ) [2].

Kidonk, valè nitrisyonèl li yo se, pou chak 100 g vyann kri se[2]:

  • enèji: 125 kcal;
  • pwoteyin 16 g;
  • lipid 4,5 g;
  • idrat kabòn: 1 g .

Bibliyografi

[modifye | modifye kòd]
  • docteur Borie, « De l'usage de la viande de cheval dans la nourriture de l'homme », Annales de la Société d'agriculture, sciences, arts et commerce du Puy,‎ 1854 (lire en ligne)

Nòt ak referans

[modifye | modifye kòd]
  1. Site la-viande.fr - Les protéine et la viande — source AFSSA.
  2. 2,0 et 2,1 « Cheval », e-sante.be, 12 juillet 2001.

Lyen ekstèn

[modifye | modifye kòd]