Pergam

Pergam (antgrč. Pérgamon, lat. Pergamum) je antički grad u severozapadnom delu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj. U savremenom grčkom zove se Pergamos (Πέργαμος)[1].
Pergamon je dodat na Uneskovu listu 2014. godine.[2]
Za vreme helenizma bio je razvijeno utvrđeno središte Pergamske države. Sam grad bio je podeljen na donji grad s prodavnicama, srednji grad s gimnazijama i svetilištima, te gornji grad s Atininim hramom iz 3. veka pre Hrista. Najveći uspon Pergam je doživeo u doba vladavine kraljeva Atala I Sotera i Eumena II

Pergamska biblioteka (s oko 200.000 svitaka[3]) ubrajala se, uz aleksandrijsku, u vodeće biblioteke helenističkog kulturnog sveta. Otkrili su je nemački arheolozi prilikom iskopavanja 1878.-1886. Pergament (pergamena), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. veku pre Hrista, zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske biblioteke i nakon što su egipatski vladari zabranili izvoz papirusa u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.

U 19. veku otkriven je i Zevsov žrtvenik u Pergamu[4], podignut 180. veku pre Hrista u slavu zajedničke pobede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III (189.-182. pre Hrista). Celi hram je zapravo pobeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i reljefa dramatičnih situacija borbe bogova i giganata, kao i prizorima iz života Telefa, legendarnog utemeljivača Pergama. Zevsov žrtvenik je danas rekonstruisan u Pergamskom muzeju u Berlinu. U gradu se nalaze i ostaci rimskih zdanja kao što su pozorište, stadion i amfiteatar. Izvan grada je Asklepijevo svetilište.
U Pergamonu se nalazila jedna od sedam glavnih crkava ranog hrišćanstva koja je pomenuta u Otkrivenju Jovanovom.[5]
Ljudi
[уреди | уреди извор]Vidi još
[уреди | уреди извор]Galerija
[уреди | уреди извор]-
Akropolj u Pergamu
-
Pergamon u rimskoj provinciji Azija, oko 90. p.n.e.
-
Teatar u Pergamu, sa 10000 mesta podignut u 3. veku pre nove ere
-
Osnova Pergamonskog žrtvenika
-
Rimski most u Pergamonu
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ „ΤΟ ΠΕΡΓΑΜΟΝ”. www.philologus.gr. Приступљено 2020-02-26.
- ^ „Pergamon and its Multi-Layered Cultural Landscape”. UNESCO. Приступљено 8. 8. 2016.
- ^ Biblioteke starog sveta / Lajonel Kason : Klio, Beograd. 2004. ISBN 978-86-7102-135-7.
- ^ The Pergamon Altar, P. v Zaubern, Staatliche Museen zu Berlin, 1991
- ^ Revelation 1:11
Spoljašnje veze
[уреди | уреди извор]- Rosa Valderrama, "Pergamum": brief history
- Photographic tour of old and new Pergamon, including the museum
- The Theatre at Pergamon. The Ancient Theatre Archive. Theatre specifications and virtual reality tour of theatre
- 3D-visualization and photos of Pergamon
- DK Fennell (8. 7. 2016). „The Seductive Elegance and Startling Cruelty of Greece's Baroque Age: Power, Pathos and Prestige in Pergamon and Other Hellenistic Kingdoms”. Hidden Cause, Visible Effects.