Пређи на садржај

Pergam

С Википедије, слободне енциклопедије
Rekonstruisan Trajanov hram u Pergamu

Pergam (antgrč. Pérgamon, lat. Pergamum) je antički grad u severozapadnom delu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj. U savremenom grčkom zove se Pergamos (Πέργαμος)[1].

Pergamon je dodat na Uneskovu listu 2014. godine.[2]

Za vreme helenizma bio je razvijeno utvrđeno središte Pergamske države. Sam grad bio je podeljen na donji grad s prodavnicama, srednji grad s gimnazijama i svetilištima, te gornji grad s Atininim hramom iz 3. veka pre Hrista. Najveći uspon Pergam je doživeo u doba vladavine kraljeva Atala I Sotera i Eumena II

Model antičkog izgleda Pergama, Berlin.

Pergamska biblioteka (s oko 200.000 svitaka[3]) ubrajala se, uz aleksandrijsku, u vodeće biblioteke helenističkog kulturnog sveta. Otkrili su je nemački arheolozi prilikom iskopavanja 1878.-1886. Pergament (pergamena), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. veku pre Hrista, zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske biblioteke i nakon što su egipatski vladari zabranili izvoz papirusa u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.

Zevsov žrtvenik iz Pergama, Pergamski muzej u Berlinu.

U 19. veku otkriven je i Zevsov žrtvenik u Pergamu[4], podignut 180. veku pre Hrista u slavu zajedničke pobede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III (189.-182. pre Hrista). Celi hram je zapravo pobeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i reljefa dramatičnih situacija borbe bogova i giganata, kao i prizorima iz života Telefa, legendarnog utemeljivača Pergama. Zevsov žrtvenik je danas rekonstruisan u Pergamskom muzeju u Berlinu. U gradu se nalaze i ostaci rimskih zdanja kao što su pozorište, stadion i amfiteatar. Izvan grada je Asklepijevo svetilište.

U Pergamonu se nalazila jedna od sedam glavnih crkava ranog hrišćanstva koja je pomenuta u Otkrivenju Jovanovom.[5]

Panoramski pogled na antički grad Pergamon i ovovremeni grad Bergama.
  1. ^ „ΤΟ ΠΕΡΓΑΜΟΝ”. www.philologus.gr. Приступљено 2020-02-26. 
  2. ^ „Pergamon and its Multi-Layered Cultural Landscape”. UNESCO. Приступљено 8. 8. 2016. 
  3. ^ Biblioteke starog sveta / Lajonel Kason : Klio, Beograd. 2004. ISBN 978-86-7102-135-7.
  4. ^ The Pergamon Altar, P. v Zaubern, Staatliche Museen zu Berlin, 1991
  5. ^ Revelation 1:11

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]