Prijeđi na sadržaj

Python (programski jezik)

Izvor: Wikipedija
Inačica 5460222 od 17. veljače 2020. u 23:18 koju je unio 188.252.198.57 (razgovor)
»Python« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Python (razdvojba).



--> pretpostavljam da ovo čitaju sam djeca kojoj su profe zadali nest vezano za to cudo tak da mogu vam odmah rec da ovdje ovo sta pise je sr*nje sve sam uništio tak da uzivajte :)








































--> inace....kk vama zivot????












































--> da....ak niste skuzili vec meni je uzasno dosadno sa zivotom






































Python je programski jezik opće namjene, interpretiran i visoke razine kojeg je stvorio Guido van Rossum 1990. godine (prva javna inačica objavljena je u veljači 1991. godine),[1] ime dobiva po televizijskoj seriji Monty Python's Flying Circus. Po automatskoj memorijskoj alokaciji, Python je sličan programskim jezicima kao što su Perl, Ruby, Smalltalk itd. Python dopušta programerima korištenje nekoliko stilova programiranja. Objektno orijentirano, strukturno i aspektno orijentirano programiranje stilovi su dopušteni korištenjem Pythona te ova fleksibilnost čini Python programski jezik sve popularnijim. Python se najviše koristi na Linuxu, no postoje i inačice za druge operacijske sustave.

Usporedba Pythona sa ostalim jezicima

Unutar IT zajednice česte su kritike Pythona na račun njegove sporosti. Pošto je Python interpreterski jezik, programi napisani u njemu vrše se malo sporije za usporedbu od kompajlerskih jezika, kao što su C, C++ i slični. Međutim, unatoč toj brzinskoj manjkavosti, u industriji se Python poprilično koristi (ponajviše kao back end programski jezik).

Python se često uspoređuje sa Javom. Oboje su interpreterski jezici, i oboje imaju gotovo nikakvu podršku za višejezgrovno izvođenje programa, pošto i Python i Java koriste samo jednu procesorsku jezgru. Java je kao jezik puno primjenjenija u izradi mobilnih aplikacija i interaktivnog web sadržaja, dok je Python gospodar PC svijeta. Što se tiče brzine izvođenja programa, Java i Python su približno jednaki.

Uvlačenje

Python koristi uvlačenje kao metodu razlikovanja programskih blokova, tj. ne koristi vitičaste zagrade ili ključne riječi kao većina programskih jezika. Povećanje uvlačenja znači da dolazi novi, ugniježđeni blok, dok smanjenje označava kraj trenutnog bloka.

Ključne riječi i kontrola toka

U Pythonove ključne riječi spadaju:

  • if izraz, koji izvršava određeni blok koda pod nekim uvjetom, zajedno s else i elif (else-if varijanta).
  • for izraz, koji iterira kroz iterabilan objekt i svaki element upisuje u lokalnu varijablu koja se koristi u pridruženom bloku.
  • while izraz, koji izvršava određeni blok koda sve dok je njegov uvjet istinit
  • try izraz, koji omogućava da iznimke, koje su bačene u bloku koda kojeg try obuhvaća, budu uhvaćene i obrađene u except bloku
  • class izraz, kojim se deklarira klasa (u objektno orijentiranom programiranju)
  • def izraz, koji definira funkciju ili metodu
  • assert izraz, koji se koristi pri debuggiranju kako bi se provjerilo vrijede li određeni uvjeti
  • import izraz, koji se koristi pri uključivanju dodatnih modula

Primjer

Nekoliko primjera koji pokazuju sintaksu Pythona (inačica 3.x):

#komentar u Pythonu
#na ekran se ispiše "guys,gals and nonbinyry pals"
print ("guys,gals and nonbinary pals")

#primjer liste (polja):
brojevi = [1, 8, 9, 3, 10, 44, 78, 33, 100]

#ispis prvog elementa u listi brojevi, u ovom slučaju "1"
print (brojevi[0])

#primjer ispitivanja uvjeta:
a = 5
b = 3
if a > b:
    print (b,"je manje od",a)
else:
    print (b," je veće od",a)

#primjer iteriranja kroz listu i ispis njenih elemenata:
for broj in brojevi:
    print(broj)

#primjer funkcije koja ispisuje "wiki je sranje"
def wiki():
    print ("wiki j sranje")

Primjer klase:

class crkni():
    #konstruktor bilo koje klase se definira kao def __init__(self):
    def __init__(self):
        pass
    #definicija metode pozdrav()
    def pozdrav(self):
        print ("svi će te crknuti")





























--> lol ja unistavam ovo cudo hahaha


--> doslovne je sve sad krivo

--> ovo sve na wiki je jedno velko sr*nje


--> +btw djeco profe vam znaju kad prepisujete s ovog sr*nja od wiki tak da...

Izvori

nea ih hihihihi

  1. A Brief Timeline of Python, Guido van Rossum, 20. siječnja 2009., python-history.blogspot.fr, pristupljeno 23. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice

  • kdfiulvilybdlgfaiwgteoguiahspd8gWPGgpiuwphprtPBčugwPBgrpUgWF