Arduino
 |
Ovaj je članak mrva: osnova ili početak budućega enciklopedijskog članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Arduino je ime za otvorenu računarsku i softversku platformu koja omogućava dizajnerima i konstruktorima stvaranje uređaja i naprava koje omogućava spajanje računala s fizičkim svijetom tj. stvaranje interneta stvari. Arduino je stvorila talijanska tvrtka SmartProjects 2005. rabeći 8-bitne mikrokontrolere Amtel AVR, da bi stvorili jednostavnu malu i jeftinu platformu s kojom bi mogli lakše povezivati računala s fizičkim svijetom. Dizajneri su izabrali ime Arduino po imenu kafića u kojem su se dizajneri sastajali kada su stvarali projekt.
Sklopovlje
- Arduino ploče
-
Arduino Diecimila -
Arduino Duemilanove (rev 2009b) -
Arduino UNO -
Arduino Leonardo -
Arduino Mega -
Arduino MEGA 2560 R3 (ispred) -
Arduino MEGA 2560 R3 (straga) -
Arduino Nano -
Arduino Due (ARM-mikroprocesor) -
LilyPad Arduino (rev 2007)
Ploče za proširenja (štitovi)
- Primjeri ploča za proširenje za Arduino (štit)
-
Mnogostruke ploče moguće je dodati jedan na drugi. U ovom primjeru ploča na vrhu stoga je bezlemna prototipna ploča. -
Screw-terminal breakout shield in a wing-type format -
Adafruit štit za motore s terminalima za spajanje motora -
Adafruit štit za spremanje podataka na (SD) kartici sa satom u stvarnom vremenu
d==Programiranje== Ne postoji programski jezik koji je određen za Arduino, jer kranji izvršni program koji se učitava je u binarnom strojnom jeziku i sav rad pretvaranja iz programskog jezika u binarni kod vrši se s programom prevodiocem.
U praksi mnogi programeri rabe integrirano programsko okruženje IDE koji se razvio za Arduino, i koje je dostupno za monoge operacijske sustave. Ovaj IDE je razvijen u programskom jeziku Java, i izveden je iz jednog prijašnjeg projekta za obradu programskih jezika te obradu užičenih platformi. Ovaj IDE ima osnovne odlike obradnika znakova, s naglašavanjem sintakse nekog programskoj jezika, usklađivanjem lijevih i desnih ograda, preslikavanje i ljepljenje znakova, pretraga i zamjena itd. Ovaj IDE također posjeduje posebne prozorčiće koje prikazira razne statuse, i naredbene tipke za mnoge zajedničke funcije, te niz izbornika.
Postoje i drugi IDEovi koji se mogu rabiti za razvijanje programa za Arduino i jedan od njih je i AVR Studio i Amtel Studio koji se može dobiti od proizvođaća mikroobradnika koji se rabe u Arduinu.
Mnogi Aruduino programi napisani su inačicama programskog jezika C ili C++ koje rabe biblioteku rutina koje su razvili mnogi korisnici preko vremena i koje je podržano o strane Arudino IDE-a.
Primjeri
Minimalni Arduino program
Minimali program za Arduino ima sljedeću strukturu:
- setup() - izvodi se na početku kada se Arduino upali ili kada se resetira
- loop() - beskonačna petlja koja je u stvari glavni program Arduina
Primjer svjetleće diode
Mnoge Arduino ploče imaju iglicu broj 13 koja je priključena na svjetleću diodu (LED diodu), i najjednostavniji primjer jest upravljanje svjetlećom diodom.
#define LED_IGLA 13 // Broj iglice koja je priključena LEDu.
void setup() { // Izvedi kada se upali Arduino ili resetira
pinMode(LED_IGLA, OUTPUT); // Preobrazi iglu 13 u digitalni izlaz.
}
void loop() { // Beskonačna petlja
digitalWrite(LED_IGLA, HIGH); // Upali LED
delay(1000); // Čekaj 1 sekundu (1000 millisekundi).
digitalWrite(LED_IGLA, LOW); // Isključi LED.
delay(1000); // Čekaj 1 sekundu.
}