Python (projektil)
Python | |
---|---|
![]() Shafrir-1, Shafrir-2, Python-3, Python-4 i Python-5. | |
Vrsta | Zrak-zrak projektil kratkog dometa |
Država podrijetla | ![]() |
Povijest uporabe | |
U uporabi u | Vidi korisnici |
Ratovi | Šestodnevni rat Jomkipurski rat Rat iscrpljivanja Prvi libanonski rat Drugi libanonski rat |
Povijest proizvodnje | |
Projektant | Rafael |
Proizvođač | Rafael |
Razdoblje proizvodnje | Shafrir obitelj (1961. - 1983.) Python obitelj (1978. - danas) |
Inačice | Vidi inačice |
Dužina | Vidi tehničke karakteristike |
Masa | Vidi tehničke karakteristike |
Promjer | Vidi tehničke karakteristike |
Brzina | Vidi tehničke karakteristike |
Python je obitelj zrak-zrak projektila kratkog dometa koje proizvodi izraelska tvrtka Rafael. Prvi projektil iz te obitelji bio je Shafrir-1 (heb. 1 שפריר; hrv. Vilin konjic) koji je razvijen 1959. godine a početkom 1970-ih naslijedio ga je Shafrir-2.
Nakon toga, projektili su počeli dobivati zapadna imena, tako da je 1978. godine stvoren Python-3 (heb. פיתון 3; hrv. Piton). Njega su kasnije naslijedili Python-4 i Python-5 dok je Rafael stvorio i projektil srednjeg dometa Derby kao i protuzračni raketni sustav SPYDER montiran na šasiji kamiona koji može lansirati Python-5 i Derby projektile.
Inačice
Shafrir-1
Tijekom 1950-ih, Izrael je započeo s razvojem domaćeg zrak-zrak projektila čime bi se smanjila ovisnost o uvozu. Tako je 1959. godine s vojnom industrijom Rafael sklopljen ugovor o razvoju Shafrir projektila. Ti strahovi su se kasnije pokazali opravdanim, nakon što je Francuska stavila embargo na prodaju oružja Izraelu. Izraelci su sa Shafrirom htjeli stvoriti vlastitu inačicu američkog AIM-9B Sidewinder projektila. Prvi testni modeli nisu bili uspješni zbog čega su Rafaelovi inžinjeri povećali promjer (s 11 na 14 cm) i dužinu (s 2 na 2,5 m) projektila. Fragmentacijska bojeva glava se aktivirala prilikom dodira s metom a njena težina je utrostručena s postojećih 11 na 30 kg. To je dovelo i do ukupnog povećanja mase samog projektila s 30 na 65 kg.
1963. godine u Francuskoj su provedena testiranja na kojima je Shafrir-1 doživio debakl. Zbog toga je Izrael poništio raniju odluku o odbijanju uvođenja poboljšanja zbog proračuna te je nastavio financirati projekt. Projektili su 1966. ušli u službu izraelskih zračnih snaga a bili su namijenjeni Mirage III lovcima. Ipak, prvotna odluka o nabavci 200 projektila je smanjena na ukupno njih 120. Prvi puta su korišteni tijekom Šestodnevnog rata te su s njima oborena tri arapska Miga-21.
Gotovo sve rakete su povučene iz operativne službe 29. prosinca 1970. a zadržano ih je svega 16 za potrebe treninga pilota. Jedna anegdota iz tog razdoblja govori o tome kako su izraelski piloti bili nepovjerljivi prema Shafriru-1 zbog čega su u borbama radije koristili sovjetske Vimpel K-13 rakete koje su nabavljene kao ratni plijen tijekom zauzimanja Sinajskog poluotoka tijekom Šestodnevnog rata.
Shafrir-2
Zbog neuspjeha Shafrira-1, odlučen je razvoj novijeg Shafrira-2. Ironično, prvi avion na koji je montiran Shafrir-2 bio je egipatski Mig-21 kojim je irački pilot prebjegao u Izrael 16. kolovoza 1966. Sam projektil se prvi puta počeo koristiti 1969. godine tijekom Rata iscrpljivanja.
On se kasnije pokazao kao jedan od najuspješnijih i najsmrtonosnijih projektila ikad proizvedenih. Tako je primjerice u Jomkipurskom ratu ispaljeno 176 Shafrir-2 raketa koje su oborile ukupno 89 neprijateljskih aviona. Tijekom cijelog službenog roka pokazao se odgovornim za obaranje ukupno 106 aviona zbog čega je postao superiornim u odnosu na konkurenciju.
Izrael je kasnije ostvario veliki izvozni uspjeh na južnoameričkom tržištu gdje je prodavao domaće Shafrir-2 projektile i vlastite zrakoplove temeljene na francuskom Mirageu.
Python-3
Nakon Shafrira-2, Rafael je novim projektilima počeo davati zapadna imena. Tako je stvoren Python-3 koji je u operativnu službu ušao 1978. godine. Riječ je o projektilu veće brzine i dometa te boljih performansi.
Prvi puta je korišten 1982. tijekom Prvog libanonskog rata. Ondje su izraelski F-4 Phantom i IAI Kfir lovci uspjeli oboriti ukupno 35 sirijskih i libanonskih zrakoplova i helikoptera.
Kinesko ratno zrakoplovstvo bilo je veoma impresionirano ovim raketama tako da je tijekom 1980-ih kupljena licenca za proizvodnju vlastitih projektila PL-8.[1] Tzv. Projekt br. 8 (kin. 八号工程) je formalno započeo s radom 15. rujna 1983. Od ožujka 1988. do travnja 1989. je dovršen transfer tehnologija u Kinu.[1] Projektile je proizvodila tvornica strojeva iz Xi'ana a zemlja je izvjestila da je za PL-8 proizvela i vlastite pilotske HMS kacige.[1]
Python-4
Python-4 ulazi u izraelsku službu 1993. dok se već u srpnju iste godine koristi u jednotjednoj Operaciji Odgovornost koja je izvršena na tlu Libanona protiv Hezbollaha. Međutim, projektil je javnosti prvi puta predstavljen tek 1995. U službi je bio do 2005. godine kada ga je zamijenio Python-5.
Sam Python-4 može pratiti metu i manevrirati i uz silu od 9G. Ima ograničenu fire-and-forget mogućnost dok piloti mogu njime upravljati korištenjem HMS kacige. Raketni tragač ciljeva koristi dual band tehnologiju identičnu američkom FIM-92 Stingeru kao i mogućnost da smanji pozadinsko IC zračenje kako bi neutralizirala učinkovitost neprijateljskih toplinskih mamaca.[2]
Python-5
Ovaj projektil se počeo razvijati 1997. dok je u izraelsku službu ušao 2005. IAF ga je namijenio lovcima F-15I Ra'am i F-16I Sufa. U odnosu na prethodnika, njegova brzina je povećana s 3,5 na 4 Macha. Javnosti je prvi puta predstavljen 2003. godine na pariškom air showu.
Prvi puta je korišten 2006. u Drugom libanonskom ratu gdje je izraelski F-16 oborio dvije iranske bespilotne letjelice Ghods Ababil koje je koristio Hezbollah.
Ostale inačice
Derby
Derby (poznat i kao Alto) je projektil srednjeg dometa s aktivnim radarskim navođenjem. Iako tehnički nije dio Python obitelji, Derby je u osnovi temeljem na Pythonu-4. Koristi se zajedno uz Python-5 u protuzračnom raketnom sustavu SPYDER.
SPYDER
SPYDER (Surface-to-air PYthon and DERby) je napredni protuzračni raketni sustav koji koristi zemlja-zrak inačice raketa Python-5 i Derby. Cijeli sustav je postavljen na šasiju kamiona zbog čega se koristi kao mobilna protuzračna jedinica. Postoje Spyder ADS-SR (sustav kratkog dometa) i Spyder ADS-MR (sustav srednjeg dometa) inačice. Obje se mogu koristiti protiv neprijateljskih zrakoplova, helikoptera, bespilotnih letjelica, krstarećih projektila i vođenih bombi.
Tehničke karakteristike
Shafrir-1 | Shafrir-2 | Python-3 | Python-4 | Python-5 | |
---|---|---|---|---|---|
Početak korištenja | 1963. testiranja u Francuskoj |
1969. | 1978. | 1993. | 2005. |
Prva operativna aktivnost |
1966. | 1969. Rat iscrpljivanja |
1982. Prvi libanonski rat |
1993. Operacija Odgovornost |
2006. Drugi libanonski rat |
Platforma | Dassault Mirage III | Dassault Mirage III Dassault Super Mystère Sud Aviation Vautour Douglas A-4 Skyhawk F-4 Phantom |
Dassault Mirage III Dassault Mirage F1 IAI Kfir MiG-21 Shenyang J-8 IAR 99 F-4 Phantom F-15E Strike Eagle |
IAI Kfir F-4 Phantom Northrop F-5 JAS 39 Gripen F-15E Strike Eagle F-16 Fighting Falcon |
F-15E Strike Eagle F-16 Fighting Falcon |
Težina | 65 kg | 93 kg | 120 kg | 120 kg | 103,6 kg |
Dužina | 2,5 m | 2,5 m | 2,95 m | 3,096 m | 3,096 m |
Promjer | 140 mm | 160 mm | 150 mm | 150 mm | 160 mm |
Raspon krila | 550 mm | 550 mm | 800 mm | 500 mm | 640 mm |
Brzina | ± 2,5 M | ± 2,5 M | 3,5 M | 3,5 M | 4 M |
Domet | 5 km | 5 km | 15 km | 15 km | 20 km |
Aktivacija | Prilikom kontakta | U neposrednoj blizini | U neposrednoj blizini | U neposrednoj blizini | U neposrednoj blizini |
Navođenje | IC navođenje | IC navođenje | IC navođenje | IC navođenje | IC navođenje + elektro-optička vizualizacija |
Korisnici
Izrael: izraelsko ratno zrakoplovstvo je primarni korisnik Python obitelji projektila.
Argentina: u dvije narudžbe je naručeno ukupno 350 Shafrir-2 projektila za IAI Nesher i Mirage III lovce.[3] Kasnije je naručen i Pythos-4.[4]
Bolivija: Python-3.[4]
Brazil: 2001. godine je dostavljeno ukupno 400 projektila Python-3.[3] Poslije toga, zemlji je 2011. dostavljeno po 200 komada Pythona-4 i Derbyja pojedinačno.[3]
Čile: Shafrir-2 (50 projektila dostavljenih 1978.), Python-3 (120 projektila dostavljenih 1997.), Python-4 (280 projektila dostavljenih 2011.) i Derby (60 projektila dostavljenih 2003.).[3]
Ekvador: Shafrir-2 (75 projektila dostavljenih 1984.), Python-3 (60 projektila dostavljenih 1996.), Python-4 (50 projektila dostavljenih 2001.) i Derby (60 projektila dostavljenih 2003.).[3]
Honduras: Shafrir-2 (100 projektila dostavljenih 1978.).[3]
Indija: Python-4 (100 projektila dostavljenih 2007.).[3]
JAR: Python-3 je u zemlji nosio lokalnu oznaku V3S Snake. Dostavljen je 1989. godine a iz službe je povućen u travnju 2008.[5]
NR Kina: zemlja na temelju licence proizvodi vlastitu inačicu PL-8 (kopija Pythona-3).[1]
Kolumbija: Shafrir-2 (80 projektila dostavljenih 1989.), Python 3/4 (po 75 projektila pojedinačno dostavljenih 2005.), Python-5 (100 projektila dostavljenih 2011.) i Derby (40 projektila dostavljenih 2010.).[3]
Rumunjska: Python-3.[4]
Salvador: Shafrir.[4]
Singapur: Python-4 (600 projektila dostavljenih 2004.).[3]
Tajland: 1990. godine je isporučeno između 400 i 500 Pythona-4.[3]
Republika Kina: Shafrir-2 (450 projektila dostavljenih 1977.).[3]
Turska: Shafrir-2.[4]
Venezuela: Python-4 (54 projektila dostavljenih 2004.).[3]
Galerija slika
-
Python-3 postavljen na krilo izraelskog lovca
F-15E Strike Eagle. -
Python-4 postavljen na krilo izraelskog lovca
F-15E Strike Eagle. -
Python-5 projektil.
-
Derby projektil.
-
Kineski presretač Shenyang J-8 s montiranim licencnim kopijama PL-8.
-
Protuzračni raketni sustav SPYDER.
Vidjeti također
Izvori
- ↑ a b c d Sino Defence.com - PiLi-8 Short-Range Air-to-Air Missile
- ↑ Fourth Generation AAMs - The Rafael Python 4
- ↑ a b c d e f g h i j k l SIPRI: Stockholm International Peace Research Institute
- ↑ a b c d e International Institute for Strategic Studies: "The Military Balance 2010", United Kingdom: Taylor and Francis, 2010., ISBN 9781857435573.
- ↑ V3S Snake (Rafael Python 3)