Informatika
Računarstvo ili informatika je nastalo u 19. vijeku razmišljanjem tadašnjeg genija Čarlsa Bebidža, koji je zamislio stroj koji bi uzimao podatke, obrađivao ih na neki način i onda obrađeno nekako pokazao onome koga to zanima. On je to naravno zamislio potpuno mehanički, a danas kompjuteri, naravno, ne funkcionišu na taj način. No imaju neke povezanosti s tim njegovim zamišljenim kompjuterom:
1. binarni sistem - skoro svaki kompjuter današnjice koristi takav brojčani sistem, koji se sastoji samo od jedinica i nula. To je tako zato što je to kompjuteru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0-9) se zove dekadni, a postoje pretpostavke da su Vavilonci koristili heksadecimalni sistem (sa šestnaest cifara). Bebidž je imao ideju korišćenja bušenih kartica za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo magnetsko zapisivanje.
2. osnovna ideja - takozvani ulaz/izlaz sistem, tj. damo kompjuteru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, on ih obradi i nekako nam pokaže do čega je došao. To je bit i ideja kompjutera, ali kompjuter postaje koristan tek kada tu obradu može izvršiti brže nego čovjek.
Kasnije se pojavljivalo jako puno ljudi koji su promovisali razvoj računarstva. Ja ću ovdje spomenuti samo Alana Turinga, engleskog matematičara. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku „Enigmu“, stroj koji je kodirao njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja kompjutera i algoritam.
Osnovni dijelovi računara, bez kojih danas uopće ne bismo mogli zamisliti da radimo nešto na njemu su:
miš, tastatura, monitor, matična ploča, grafička kartica, procesor, RAM, flopi disk, hard disk, CD ili [DVD] (optički zapisi), modem, zvučna kartica i naravno zvučnici za nju, te, naravno, kućište.
Napomena: nisu svi ovi dijelovi nužni za rad na računaru, (mnogi jesu, no neki nisu), no danas su to stvari koje više-manje svaki kućni računar ima.
Spisak tema vezanih za računarstvo: