Vidi kôd stranice MySQL

'''MySQL''' je besplatan [[sustav za upravljanje bazom podataka]] [[otvoreni kod|otvorenog koda]]. Uz [[PostgreSQL]], MySQL je čest izbor baze za projekte otvorenog koda, poput [[Linux]]ovih servera, no postoje inačice i za ostale [[Operacijski sustav|operacijske sustave]] poput [[Mac OS|macOS]]-a, [[Windows]]a i dr.

MySQL baza je slobodna za većinu uporaba. Ranije u svom razvoju, MySQL baza podataka suočila se s raznim protivnicima MySQL sustava organiziranja podataka jer su joj nedostajale neke osnovne funcije definirane [[SQL]] standardom. Naime, MySQL baza je optimizirana kako bi bila brza nauštrb funkcionalnosti. Nasuprot tome, vrlo je stabilna i ima dobro dokumentirane module i ekstenzije te podršku od brojnih [[programski jezik|programskih jezika]]: [[PHP]], [[Java  (programski jezik)|Jav]], [[Perl]], [[Python (programski jezik)|Python]]...

MySQL baze su [[Relacijska baza podataka|relacijskog tipa]], koji se pokazao kao najbolji način skladištenja i pretraživanja velikih količina [[podatak]]a i u suštini predstavljaju osnovu svakog informacijskog sustava, tj. temelj svakog poslovnog subjekta koji svoje poslovanje bazira na dostupnosti kvalitetnih i brzih informacija.  

Kao i ostali sustavi za upravljanje bazama, i MySQL poštuje [[ACID (računarstvo)|ACID]] načela pri izvođenju transakcija nad podatcima.  

MySQL i [[PHP]] osvojili su veliki dio tržišta jer su [[otvoreni kod|otvorenog pristupa]] i besplatni za korištenje.

== Osnovi pojmovi o projektiranju baza podataka ==

Prije upuštanja u rad s bilo kojim DBMS sistemom, pa tako i s MySQL-om potrebno je dizajnirati odgovarajući izgled baze podataka, odnosno napraviti '''shemu''' baze, koja se u kasnijem postupku prevodi u određen broj tablica koje se koriste za pohranjivanje podataka. Osnovi element koji se pohranjuje u bazi naziva se '''entitet''', entitet može biti bilo što: osoba, neki objekt, događaj, služba u nekoj organizaciji i sl. dakle stvari iz stvarnog života o kojima želimo čuvati informacije. Drugi važan pojam u teoriji baza podataka jeste '''relacija'''. Kao što u stvarnom životu postoje određeni međusobni odnosi između dvije ili više osoba, događaja isl. tako se i u bazama podataka mogu pojaviti određeni odnosi ili '''relacije''' između raznih entiteta, koji se na odgovarajući način predstavljaju unutar same baze.

Prema vrsti, relacije se mogu podijeliti na relacije '''jedan prema jedan, jedan prema više odnosno više prema jedan''' te '''više prema više'''. Uzmimo za primjer da modeliramo bazu koja sadrži dvije tabele, jedna za pohranu informacija o zaposlenim osobama, a druga informacije o službama koje postoje u toj određenoj organizaciji, shema baze bi mogla izgledati ovako:


 zaposlenici('''PK''' IDzaposlenika,'''IDsluzbe''',ime,prezime,adresa)
 sluzbe('''PK''' IDsluzbe,naziv,broj_telefona)


Stavke ispred koji stoji '''PK''' predstavljaju, tzv. primarne ključeve ili jedinstvene identifikatore koji se određenoj tablici mogu pojaviti samo jedanput, tako npr. kao primarni ključ tablice zaposlenici može poslužiti JMBG broj, masne stavke predstavljaju tzv. vanjske ključeve prema primarnom ključu druge tablice. Ovakvom shemom baze smo dobili relaciju '''jedan prema više''', drugim riječima jedan zaposlenik može raditi isključivo u jednoj službi, jedna služba može imati nula ili veći broj zaposlenih. Ako želimo napraviti takvu relaciju gdje će jedna služba moći zaposliti isključivo jednu osobu, dok jedan zaposlenik može pripadati većem broju službi, shema baze bi u tom slučaju mogla izgledati ovako:

 zaposlenici('''PK''' IDzaposlenika,ime,prezime,adresa)
 sluzbe('''PK''' IDsluzbe,'''IDzaposlenika''',naziv,broj_telefona)

Što ako želimo modelirati situaciju gdje jedan zaposlenik može pripadati samo jednoj službi, dok s druge strane jedna služba može sadržavati samo jednog zaposlenika, što bi predstavljalo relaciju '''jedan prema jedan'''. U tom slučaju bismo morali uvesti dodatnu tablicu, koja bi sadržavala kao jedinstvene identifikatore dvije vrijednosti, s jedne strane IDzaposlenika (odnosno JMBG) i IDsluzbe, te eventualno dodatne informacije kao npr. datum zapošljavanja. Tu dodatnu tablicu bi mogli nazvati '''zaposlenik_u_sluzbi''' kako bismo lakše shvatili svrhu relacije, a shema bi tada izgledala ovako:

 zaposlenici('''PK''' IDzaposlenika,ime,prezime,adresa)
 sluzbe('''PK''' IDsluzbe,naziv,broj_telefona)
 zaposlenik_u_sluzbi('''PK''' IDzaposlenika, '''PK''' IDsluzbe, datum_zaposlenja)


Kao što vidimo moguće je kombinirati, dva ili po potrebi više primarnih ključeva. Za relaciju '''više prema više''', u okviru relacije '''uposlenik_u_službi''' mogli bi ubaciti dodatni primarni ključ, tipa npr. '''auto_increment''', čime postižemo da više zaposlenika može raditi u većem broju službi, te svaka služba može sadržavati veći broj zaposlenika, shema bi izgledala ovako:

 zaposlenici('''PK''' IDzaposlenika,ime,prezime,adresa)
 sluzbe('''PK''' IDsluzbe,naziv,broj_telefona)
 zaposlenik_u_sluzbi('''PK''' IDrelacije,'''PK''' IDzaposlenika, '''PK''' IDsluzbe, datum_zaposlenja)


=== Tablice ===


RDBMS sustav kao što je MySQL sve podatke pohranjuje unutar tablica koje se sastoje od '''stupaca''' i '''redaka'''. Stupci se još nazivaju i poljima ili atributima, a služe za skladištenje pojedinih podataka o određenom entitetu, retci se nazivaju još '''zapisima''' ili '''slogovima''' (eng. ''record'') i sadrže sve podatke jednog entiteta. Često se zapisi nazivaju u stručnoj literaturi '''n-torke''', što je preuzeto iz [[Matematika|matematike]] jer je teorija o bazama podataka precizno određena matematičkim pravilima još [[1970-ih|sedamdesetih godina 20. stoljeća]].

{{Commonscat}}

{{Mrva-rač}}
[[Kategorija:Sustavi za upravljanje bazom podataka]]
[[Kategorija:Slobodni računalni programi]]