Vidi kôd stranice Indijanci

{{redirect|Indijanac|zviježđe|[[Indijanac (zviježđe)]]}}
{{izdvojeni članak|svibanj 2007.}}
[[Datoteka:Amerikanska folk, Nordisk familjebok.jpg|mini|220px|Slika različitih etničkih skupina iz obje Amerike, početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]]]]
[[Datoteka:Poblamiento de America - Teoría P Tardío.png|mini|Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza.]]
'''Indijanci''' su zajednički naziv za prastanovnike [[Amerika|Amerike]], raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke [[Kanada|Kanade]] i [[Aljaska|Aljaske]] do [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]] (''Tierra del Fuego'') u [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao [[Nambikwara]] i [[Gé|Ges]] iz Brazila i [[Shoshoni]] iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci [[Chinook Indijanci|Chinook]] iz države [[Washington (savezna država)|Washington]] ili [[Alacaluf]], [[Yahgan]] i [[Guato]]) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi [[Olmeci|Olmeka]], [[Tolteci|Tolteka]], [[Maya|Maja]] i [[Asteci|Asteka]]) iz Meksika te [[Quechua|Inka]] iz [[Peru]]a. 

Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u [[Kanada|Kanadi]], [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Brazil]]u. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine ([[Kristofor Kolumbo]]). 

Suvremeni Indijanci službeno su kršćani ali se drže i domorodačkih vjerovanja. Govore vlastitim jezicima a uz njih i [[Engleski jezik|engleskim]], [[Španjolski jezik|španjolskim]], [[Portugalski jezik|portugalskim]], [[Francuski jezik|francuskim]] ili [[Nizozemski jezik|nizozemskim]]. Najrasprostranjeniji indijanski jezik je [[kečuanski jezik|kečuanski]] (jezik starih Inka) kojim danas govori oko 10 000 000 ljudi. U SAD-u su pod imenom ''Native Americans'', a u Kanadi pod imenom ''First Nations'' zajedno pobrojeni Indijanci i Eskimi. U podacima o Grenlandu misli se na Eskime. Domorodačko stanovništvo posve je izumrlo (radi bolesti, ropstva i ubojstava) na području današnjih karipskih država ([[Antigva i Barbuda]], [[Bahami]], [[Barbados]], [[Kuba]], [[Dominika]], [[Dominikanska Republika]], [[Grenada]], [[Haiti]], [[Jamajka]], [[Portoriko]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]], [[Sveti Vincent i Grenadini]], [[Trinidad i Tobago]]). Domoroci su sasvim iščezli i u [[Urugvaj]]u<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uy.html#People www.cia.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612211631/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uy.html#People |date=12. lipnja 2007. }}, "URUGUAY", objavljeno 22. ožujka 2016., pristupljeno 21. travnja 2016.</ref> i u velikim dijelovima Argentine ([[Patagonija]], [[Ognjena zemlja]]).

Nepoznato je koliko je Indijanaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbova dolaska. Procjene se kreću od manje od 10 000 000 do više od 100 000 000.

== Ime ==
Ime su dobili po [[Indija|Indiji]] jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vrijeme (službeno) više ne nazivaju ''Indians'' nego ''Native Americans'', američkim domorocima. Nazivi ''Redskins'' ili ''Peaux-Rouges'', odnosno ''Crvenokošci'', podrugljivi su. U [[Kanada|Kanadi]] se danas često nazivaju i ''prvim narodom'', odnosno ''prvim narodima'', ili skraćeno FN, od ''First Nation''.<ref>[http://www.aadnc-aandc.gc.ca/eng/1100100014642/1100100014643 Ministarstvo za Indijance i sjever Republike Kanade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130114030734/http://www.aadnc-aandc.gc.ca/eng/1100100014642/1100100014643 |date=14. siječnja 2013. }} {{eng oznaka}}, ''Prvi narodi - nazivlje'', 10. siječnja 2012. (pristupljeno 8. travnja 2017.)</ref> 

== Klasifikacija ==
Indijanska plemena obično se klasificiraju prema jezičnim porodicama. Osobit doprinos dali su u ovome poslu Alexander F. Chamberlain, [[John Wesley Powell]] (1892; 58 porodica u Sjevernoj Americi),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.powellmuseum.org/MajorPowell.html |accessdate=18. rujna 2005. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070814074932/http://www.powellmuseum.org/MajorPowell.html |archivedate=14. kolovoza 2007.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.powellmuseum.org/Powell_Photo.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=18. rujna 2005. |archive-date=17. listopada 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051017080359/http://www.powellmuseum.org/Powell_Photo.html |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.arlingtoncemetery.net/jwpowell.htm]</ref> [[Benjamin Lee Whorf]], Paul Rivet,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mnsu.edu/emuseum/information/biography/pqrst/rivet_paul.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20050909085402/http://www.mnsu.edu/emuseum/information/biography/pqrst/rivet_paul.html |archive-date=9. rujna 2005. |access-date=18. rujna 2005.}}</ref> A. L. Kroeber, [[Edward Sapir]], [[Terrence Kaufman]] (1990).

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Piegan- At the Waters edge.jpg|mini|lijevo|Tipi šatori, Edward S. Curtis]]

Indijanci su, često se kaže, djeca prirode. Ovisni su o njoj i žive u skladu s njezinim zakonima. Na cijelom području od Aljaske do Tierra del Fuego ([[Ognjena Zemlja]]) nema nijednog zabilježenog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata [[mitologija američkih Indijanaca]] uči nas koliko oni poštuju zemlju. Ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama. 

Ipak da bi čovjek mogao preživjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživio. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. 

Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštovati. Naseljavanjem bijelog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše djeluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju rijeke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsjedniku legendarni indijanski poglavica [[Seattle (poglavica)|Seattle]]. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma prosvjeduju kod vlade protiv uništavanja [[kišna šuma|kišnih šuma]], a slično i danas sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svijet divljine koji se nemilice uništava. Odjeka od onih koji su u stanju nešto poduzeti nema. Visokocivilizirani narodi izgleda nisu još dostigli stupanj svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivati. 

=== Lov i ribolov ===

[[Datoteka:American bison k5680-1.jpg|mini|220px|Američki bizon, najpoznatija lovina prerijskih Indijanaca od koje im je ovisio opstanak.]] 

Lov je jedna od osnovnih djelatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, nalazimo ga od vremena pojave čovjeka. Kamen i toljaga bili su glavno oružje koje se koristilo u lovu. Nekome od naših predaka palo je na pamet da nađeni kamen prilagodi i umjetnom obradom dobije od ivera nož ili da od obla kamena dobije mlat privezavši ga žilama ili kožnim trakama za drveni nastavak. Kroz povijest američkih domorodaca, još od vremena postojanja mamuta, možemo pratiti razvoj oružja američkog domoroca. [[Koplje]], [[luk i strijela]], [[tomahawk]], [[atl-atl]], [[puhaljka]] (serbatana), [[bola]] i [[praćka]] oružja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Većini društava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najvažnijih zanimanja. Nijedno društvo nije bilo isključivo lovačko. Ne smijemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najvažnijih kultura bez kojih danas ne možemo, to su [[krumpir]] (kojega smo dobili od Inka), [[rajčica]], [[grah]], [[kukuruz]] i zloglasni [[duhan]], kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, a lovio se lukom i strijelom i kopljima. [[Bizon]]ovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomoć nekih začina i ovu smjesu čuvati u kožnim vrećicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dužeg odsustva. Meso je ipak u većini slučajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su žene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem. Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljači, to su [[jelen]]i, [[sob]]ovi i [[los]]ovi, [[medvjed]]i, ali i manja divljač, [[rakun]], [[zec]], [[dabar]], [[vidra]] i [[ptice]]. 

Kože i krzna bile su im potrebne za izradu odjeće, obuće, pokrivače. Neke grupe Indijanaca, osobito u hladnim predjelima živjela su uglavnom od životinjskog mesa, ali ta su plemena uz lovačko zanimanje imala i razvijen ribolov. U Južnoj Americi u područjima kišnih šuma (selvasa), lov je također jedna od važnijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj "stol" biljnim proizvodima oko kojih se staraju žene. Glavna su lovina ovih Indijanaca, ne računajući i značajno ribarstvo, [[tapir]], [[majmuni]], ptice, kornjače i druga divljač. Luk i strijela i puhaljka glavna su im oružja. Što se strijele tiče ima ih više vrsta, onih koje služe za lov na krupnu divljač, s oštrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti oblik. Otrov, posebno [[kurare]], Indijanci su koristili prilikom lova na veću divljač. Otrov [[timbu]] Indijanci bi bacali u rijeku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili. 

U pustinjskim i polupustinjskim predjelima siromašnih izvorima hrane, Indijanci bi se organizirali po malenim skupinama koje su se lakše mogle prehraniti, ovo osobito vrijedi za sjevernoamerička plemena Zapadnih Šošona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod čileanskih [[Alacaluf]]a koji su živjeli od ribe i sakupljanja priobalnih životinja. 

=== Poljoprivreda i sakupljanje ===

[[Datoteka:Manihot esculenta dsc07325.jpg|mini|220px|Korijen manioke, "žitarica" je Indijancima iz tropske Južne Amerike od kojih peku okrugle plosnate lepinje. Njezin se otrov sakupljao i nakon iskuhavanja koristio kao začin.]]

Poljoprivreda i sakupljanje također su značajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao što su [[Muskogee]], [[Seminole]], [[Irokezi]], kao i [[Quechua]] i [[Maya]] Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obrađivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke naročitim postupkom pretvoriti u hranu.

To je naravno [[manioka]], čak se i njezin otrov ([[cijanovodična kiselina]]) nije bacao nego su od njega kuhanjem pravili začin. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovito opisuju kao veoma čista, bez korova koji bi u europskim njivama rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svugdje gdje je prilika da se ima što sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, sjemenke, ličinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju osobiti prosperitet imala su kalifornijska plemena čija je zemlja obilovala žirom i divljim kestenom, od čega su Indijanci [[Pomo]], [[Miwok]], [[Karok]] i drugi proizvodili pogačice, i prema Evi Lips, bili veoma ugojeni. I [[Chippewa]] i [[Menominee]] Indijanci sakupljali su divlju vodenu rižu, po rižinim jezerima u [[Wisconsin]]u i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljačima nego "narodima žeteoci", jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera. 

Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih Šošona gotovo jedini način da prežive. Škrta priroda nudila im je tek ono što pustinja može ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog područja i živjeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate.

== Život i običaji ==

Indijanci se međusobno razlikuju jedni od drugih izgledom i običajima. Zemljopisno-klimatski uvjeti, glavni su čimbenik sličnosti njihovih kultura, odnosno pripadnosti nekom kulturnom pojasu.  
[[Datoteka:Steinfigur Peru Huari Slg Ebnöther.jpg|mini|Kultura Huari, Peru.]]
=== Klan, pleme i konfederacija ===

[[Datoteka:Okaina girls by Thomas Whiffen (1914).jpg|mini|Ocaina.]]
[[Datoteka:Peace pipe.jpg|mini|220px|Lula mira plemena [[Sioux]]]]

Institucije i obrasce kulture koje nalazimo kod Indijanaca obiju Amerika, nalazimo širom svijeta. Klan i [[pleme]], tajna društva, parnu kupelj, tabu ili matrifokalnost i drugo nalazimo po raznim dijelovima zemlje. Institucije [[klan]]ova nalazimo i u Africi, i u [[Australija|Australiji]], Amerikama, kao i u [[Škotska|Škotskoj]]. Kod [[Planinski Škoti|Planinskih Škota]] što su iz [[Irska|Irske]] emigrirali oko 375. i koji su zamijenili [[Pikti|Pikte]], klan označava obitelj s istim imenom (prezime), u stara vremena on nije bio prisutan u nizinskom području. Nalazimo ga kod snažnih i velikih plemena ([[sept]]ova), nezavisnih i često u ratu jedni protiv drugih. 

Kod Indijanaca je klan sastavni dio dualnih polovica, obično dvije, koje se najčešće označavaju pojmom fratrija ili [[bratstvo]]. Polutke, ili dualne polovice su suparničke, i one su najčešće egzogamne upravo kao i klanovi od kojih su sačinjene. Od ove uobičajene podjele plemena odudaraju neke grupe kao što su [[Delaware Indijanci]], podijeljeni na nešto što Morgan naziva "praklanovima", ''Took-seat'' ("''round paw''", "''wolf''"), ''Pokekooungo'' ("''crawling''", "''turtle''") i ''Pullaook'' ("''non-chewing''", "''turkey''"), što je postalo sinonim za 3 grane Delawara: [[Munsee]], [[Unami]], i [[Unalachtigo]]. One imaju svoje totemske ambleme i za Brintona one nisu klanovi. Morganovi 'praklanovi' Delavaraca podijeljeni su na 12 klanova, od kojih su u njegovo doba ''Kornjačama'' (''Turtle'') dva klana izumrla. Slična odudaranja od klasičnih dualnih organizacija kod Indijanaca nalazimo i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Kod proslavljene irokeške [[konfederacija|konfederacije]], labavog saveza plemena, labavog jer su u svemu bili neovisni što se nije ticalo općeg dobra, znači konfederacije, "sachemi" su birani uvijek iz istih klanova, i uvijek jednaki broj, koji stupanjem na dužnost, prima titulu, koja mu automatski postaje i osobno ime. Od svih rangiranih sachema dva su mjesta uvijek ostajala nepopunjavana, ali se ponašalo kao da oni tamo sjede. To su sachemski položaji [[Hiawatha|Hiawathe]] i [[Deganawida|Deganawide]], osnivača saveza "Duge kuće" koji su ujedinili pet naroda i iskorijenili [[kanibalizam]]. 

Dualnu polovicu nalazimo kako je rečeno na oba američka kontinenta. Kod [[Boróro]] Indijanaca, postoji osnovna podjela na ove dvije glavne fratrije podijeljenih svaka na po 4 klana. Članovi klanova prema oznakama na "''ba''" navlakama za ud, napravljenih od lišća palme [[babassu]], odmah znaju kojem klanu pripada, ona je u obliku grba. Bororoi su matrilinearni kao i [[Irokezi]], a kod Boróroa ženidba je zabranjena unutar 4 klana jedne polovice. Dječak nakon obreda inicijacije napuštaju majčinu kuću i postaju muškarci. Tada oni prvi puta dobivaju [[labreta|labrete]] (usneni nakit) i spomenuti "''ba''", kojega su izgleda proizvodile žene. Kružni oblik sela još je jedan vid kulture raširen među mnogim Indijancima, kao takvog nalazimo ga i kod [[Kiowa]] i [[Sioux]]a i drugih prerijskih plemena, ali i na mnogim mjestima u južnoj Americi kao što su [[Gé]] Indijanci i kod Boróroa, ali ga nema na nekim mjestima kao na sjeveru kod raznih [[Arawakan|Arawaka]], gdje se selo sastoji od jedne ili dvije velike komunalne kuće, strmih krovova.  

Boróro selo dijeli se na polovice ''Cera'' (''Ečeráe''; oblik množine) i ''Tugare'', a što je dobro opisao Lévi-Strauss. Cera je sjeverna polutka, a nasuprot je Tugare. Klanovi Cere raspoređeni su po kućama s istoka na zapad (prema Albisettiju) i teku redom ''badegeba cobugiwu'' ili ''gornje poglavice'', ''bokodori'' (veliki tatu), ''ki'' (ili kíe u Enciklopediji Bororo) odnosno ''tapir'', i ''badegeba cebegiwu'' (''donje poglavice''). Prema mitu polutka tugare prepustila je polutki cera da daju poglavice, što Lévi-Strauss i proučava analizirajući mit o junaku [[Baitigogo]]u. Na drugu stranu kod polovice tugare idu sa zapada na istok i to redom iwaguddu (ptica gralha azul ili plava ptica; [[Uroleuca cristatella]]), ''arore'' (gusjenica), ''apiboré'' (palma acuri; [[Attalea speciosa]]) i ''paiwoé'' ili ''paiwé'' (guariba-majmun; Alouatta sp.). 

[[Datoteka:Urarina shaman B Dean.jpg|mini|220px|Šaman plemena Urarina. Urarine žive u bazenima rijeka Chambira i Urituyacu u Peruu, a sami sebe zovu Kachá i pripadaju izoliranoj jezičnoj porodici Simacu.]]

Slične običaje zabrane ženidbe unutar klana nalazimo kod matrilineatnog [[Kamilaroi]] plemena s rijeke [[Darling]] u [[Australija|Australiji]], koji imaju 6 klanova ali i posebnu podjelu na 4 muške i 4 ženske klase, a stanje je sljedeće: Muška ženidbena klasa Ipai može tražiti partnera samo u ženskoj klasi Kapota, dalje imamo Kumbo s Mata, Muri s Buta i Kubi s Ipata. Ovo su ženidbene klase i nisu klanovi, osam klanova Kamilaroa su Duli ([[iguana]]), Murira ili klokan, Nemi ili oposum, Dinoun ili emu, Bilba ili bandikut i Nurai ili crna zmija. I unutar Iroquois konfederacije iz [[New York]]a, pa uključujući i [[Tuscarora]] Indijance, sva plemena osim [[Mohawk]]a i [[Oneida]] bijahu razdijeljena na dvije fratrije. Kod [[Mohawk]]a i [[Oneida]] fratriju ne nalazimo, nego nešto slično što smo vidjeli kod Delawaraca. Kod meksičkih Asteka iz doba [[Tenochtitlan]]a i konkviste grad je bio podijeljen na 4 zasebna dijela. Oni su imali različitu nošnju, posebne zastave i u rat su išli kao odvojene grupacije. Na ovaj su se način [[Asteci]] odmah razlikovali. Kod [[Tlaxcalteca]], njihovih neprijatelja, nalazimo vjerojatno identičnu situaciju. U rat se išlo po "bratstvima" ili "plemenima", što nije utvrđeno, a svako je imalo posebnu nošnju i zastavu. Isto su vjerojatno razmišljali i Bororo Indijanci koji su klansku pripadnost obilježavali navlakama za ud, ali i po peruškama za strijele u obliku grba. Ukradena stvar odmah bi bila otkrivena jer je svaki klan imao različite grbove.

=== Konfederacije ===

Vječiti ratovi i opasnosti od uvijek mogućih napada, poznatih ili nepoznatih plemena ili pljačkaških bandi, tjerala su ova plemena u saveze. To su bile konfederacije. U Sjevernoj Americi nalazimo konfederacije osobito istočno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]]. Tako imamo da su 'plemena'  u stvari konfederacije, to su u Atlantskom primorju i zaleđu (Sjeveroistočne Velike šume): [[Powhatan]], [[Nanticoke]], [[Metoac]], [[Iroquois]], [[Abenaki]], [[Pennacook]], [[Wappinger]], [[Wampanoag]], [[Narragansett]] i još neki. Na Jugoistoku kod ratarskih plemena [[Muskhogean]] nalazimo konfederaciju Creek, zapadno od njih 3 [[Caddo Indijanci|kadojske]] konfederacije: [[Kadohadacho]], [[Hasinai]] i [[Natchitoches]]. I njihov izdanak Crni Poni (''Black Pawnee'' ili [[Arikara]]) bili su konfederacija. [[Pawnee]] su bili konfederacija od 4 bande. Na preriji neprijatelji Pawneeja, konfederacija su bili [[Sioux]] Indijanci, i njima zapadni Indijanci [[Blackfoot]]. Na krajnjem zapadu uz Pacifičku obalu nalazimo na 22 plemena [[Nootka]] od kojih je konfederacija bila poznata kao [[Aht]]. Savezna plemena bila su zastupana od svojih poglavica na plemenskim vijećima, a o svemu lokalnom odlučivali su sami. Nelojalnost konfederaciji povlačila je konzekvence. Tako su Oneida Indijanci, iz saveza Irokeza, morali biti preseljeni čak u [[Wisconsin]], što je američka vlada i učinila, kako bi ih spasila osvete veoma zloglasnih irokeških ratnika. Konfederacija [[Iroquois]], nije imala saveznika. Bili su u ratu sa svim ostalim Indijancima njima nesrodnim, ali i u ratu sa svim irokeškim plemenima, koja nisu bila u savezu s njima. Zbog ovoga su i stradali gotovo svi irokeški narodi što su ih okruživali, osim [[Cherokee]]ja koji su živjeli predaleko na jugu, a i previše moćni. Irokeze su na jugu zaustavila tek snažna plemena Čerokija i [[Catawba]],  na sjeveru ratoborna plemena saveza Abenaka, a napose borbeni [[Sokoki]], čija je povijest jedan dugački rat, a jedini saveznici njihovi prijatelji [[Francuzi]].

=== Kanibalizam ===

Pripadnost jednoj etnolingvističkoj skupini ne znači da imaju i sličnu materijalnu kulturu, ona je vjerojatno uvijek uvjetovana prilikama u kojima žive. Na Sjeverozapadnoj obali u zemlji Indijanaca [[Kwakiutl]], [[Nootka]], [[Tlingit]], [[Tsimshian]] [[Bella Coola]], [[Haida]], [[Quileute]], [[Skokomish]], [[Chinook Indijanci|Chinook]] i [[Coast Salish]], pa i južnije, u zemlji što je naseljavaju Indijanci iz Oregona i Kalifornije: [[Coos]], [[Alsea]], [[Yaquina]], [[Tututni]], [[Karok]], [[Wiyot]] i [[Yurok]], govorimo o kulturi Sjeverozapadne obale. 

Plemena ovih Indijanaca pripadaju u desetak etnolingvističkih porodica koja su razvila jednu vrst kulture. To je kultura orijentirana moru i kanuima. Riba ima veliku ulogu u njihovoj prehrani, i bili su dovoljno bogati, da si mogu priuštiti bogatiji društveni život, razviti umjetnost u drvorezbarstvu, tkanju, pa i da budu oholi u svojim ceremonijama potlatcha, u kojima se nemilice trošilo, dijelilo i uništavalo bogatstvo, i na taj si način priskrbio ugled. Što je priroda bila darežljivija, ovi su ljudi uspjeli izgraditi bogatije društvo. Haide, Tsimshiani, Kwakiutli i Nootke, spadaju svakako u najbogatije. 

No, ova društva nisu baš bila toliko romantična, kako bi se pomislilo na prvi pogled. Bila su to i društva koja su prakticirala [[ropstvo]], imali su niz neobičnih običaja, a bilo je i ljudožderstva. McDowell drži da su antropofagiju prakticirala mnoga Sjeverozapadna plemena, tajno društvo hamatsa kod Kwakiutla ostatak je tih običaja. Običaje antropofagije Kwakiutla izučio je [[Jim McDowell]], i opisao u svom djelu ''Hamatsa: The Enigma of Cannibalism on the Pacific Northwest Coast''. [[Heinrich Zimmerman]], njemački mornar što je služio na "''Resolution''" u kapetana Jamesa Cooka, piše u svom publiciranom žurnalu za Mowachaht Indijance sa zaljeva Nootka na otoku [[Vancouver]] da "suše ljudsko meso koje su jeli s užitkom i molili ih da probaju i oni".  

O brutalnostima nekih običaja Sjeverozapadnih Indijanaca piše i engleski kapetan [[James Strange]], koji [[1778.]] posjećuje [[Nootka Sound|''Nootka Sound'']], kojemu je Callicum, zet poznatog poglavice [[Maquinna]], pokušao prodati tri šake i glavu, govoreći mu da je to dobro za jesti. O običajima kanibalizma stizale su vijesti sa sviju strana svijeta. U Americi je, izgleda, bilo kanibalizma u raznim kulturnim područjima. 

Nalazimo ga i kod [[Irokezi|Irokeza]], gdje se provodilo kod [[Mohawk]] Indijanaca, a možda i drugih plemena, ali prije uspostave saveza Haudenosaunee. Na preriji ga znamo kod [[Pawnee]] Indijanaca, a Dr. [[William Jones]], kaže da su ga poznavali i [[Leech Lake Chippewa|''Leech Lake Chippewa'']]. Kod [[Skidi]]-Pawnee Indijanaca, običavali su žrtvovati djevojke Jutarnjoj zvijezdi ''Ho-Pir-i-Kuts'' (''Morning Star''), kasnije je ovo ukinuo poglavica [[Petalesharo]]. Pawnee pripadaju [[Kadojski jezici|porodici kadojskih]] Indijanaca, srodni su [[Caddo]]ima, i za njih se zna da su prakticirali [[kanibalizam]] i žrtvovanja. Pawnee su bili jedino prerijsko pleme koje je prinosilo ljudske žrtve, sjeverno od Meksika. Kanibalizam su Pawnee donesli sa sobom vjerojatno iz zemlje [[Caddo]] Indijanaca. Ratnik koji se u borbi pokazao hrabro Pawnee-neprijatelju bit će najvjerojatnije pojeden. Plemena [[Pawnee]] i njima nesrodni [[Shawnee]] iz grupe [[Algonquian]], upravo su na zlu glasu zbog kanibalizma. Svladanom neprijatelju Pawnee će pojesti i [[srce]] i [[mozak]], hrabrost neprijatelja, vjeruju oni, preći će tako na njih. Mozak se jeo kao bi se stekla inteligencija neprijatelja. Sličnih običaja nalazimo kod raznih plemena širom svijeta. 

Ovaj obrazac jedenja srca i mozga ubijenog neprijatelja nalazimo kod svih lovaca na glave, i veoma poznatih [[Dajaci|Dajaka]] iz [[Azija|Azije]] i strašnih [[Carib]] Indijanaca iz Malih Antila. Ništa manje opasni bijahu i veoma civilizirani [[Asteci]], kod kojih se srce žrtvovalo bogovima, a meso bi bilo razrezano i razdijeljeno narodu. Mitove o kanibalizmu nalazimo širom Amerike, sve do [[Ognjena Zemlja|Ognjene Zemlje]] gdje se govori o divu-ljudožderu. 

[[Endokanibalizam]], jedan je od oblika [[antropofagija|antropofagije]] koje nalazimo kod plemena Južne Amerike, spominje se kod nekih [[Yanomami|Yanomama]] iz [[Roraima|Roraime]], kod njima udaljenih Indijanaca [[Maxubí|Maxubi]] u Rondôniji o kojima piše nesretni Fawcett, pa dalje kod [[Panoan]] plemena [[Amahuaca]], s čime je bila upoznata [[Gertrude Evelyn Dole]] (1915-2001).

== Kulturna područja ==
=== [[Sjevernoamerički Indijanci]] ===


Zemljopisno-klimatski uvjeti uvjetovali su nastanku više kulturnih pojaseva na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].

* ''[[Subarktički Indijanci]] ([http://www.dkimages.com/discover/previews/744/50016341.JPG vidi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})'' (''Subarctic Indians''), u [[Kanada|Kanadi]] i [[Alaska|Aljaski]], gdje nalazimo plemena [[Athapaskan|Atapaskana]] i [[Algonquian]] Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su [[Montagnais]], [[Atikamekw]],  [[Naskapi]], [[Cree]], [[Chipewyan]], [[Dogrib]], [[Beaver]], [[Carrier]], [[Slavey]], [[Han Indijanci|Han]], [[Tutchone]], plemena [[Kutchin]] ([[Takkuth-kutchin]], [[Vunta-kutchin]], [[Tranjik-kutchin]], [[Kutcha-kutchin]], [[Natsit-kutchin]], [[Tennuth-kutchin]], [[Tatlit-kutchin]], [[Nakotcho-kutchin]], [[Dihai-kutchin]]) i [[Khotana]] ([[Ingalik]], [[Tanaina]], [[Ahtena]], [[Koyukon]]) nadalje [[Tagish]], [[Tahltan]], [[Sekani]], [[Nahane]] (s [[Kaska]]), [[Mountain]], [[Hare]], [[Bear Lake|Satudene]]; izumrli [[Beothuk]]. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njezini česti simboli su [[krplje]], [[kanu]], [[toboggan]], [[snježne naočale]]. Odjeća je krznena. Lov i ribolov glavni je oblik privređivanja ovih Indijanaca.

* ''[[Indijanci Sjeverozapadne obale]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5536&rendTypeId=4 vidi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})'' (''Northwest Coast Indians''). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Sjeverne Amerike. Oni nastavaju područje uz Pacifičku obalu Sjeverne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaljeva [[Yakutat (zaljev)|Yakutat]] u [[Alaska|Aljaski]] na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim skupinama poznatim kao [[Kwakiutl]], [[Tsimshian]], [[Tlingit]], [[Haida]], [[Bella Coola]], Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, [[Oregon]]a i [[Washington]]a. Društva s juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada [[kultura]] gradnje velikih [[totem]]a, gradnji [[cedar|cedrovih]] kuća s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje [[chilkat-ogrtači|chilkat-ogrtača]] (koji su često nevjerojatno skupi), orijentiranost [[more|moru]], izgradnja drvenih velikih kanua, [[ropstvo]], i nadasve veoma poznate rastrošne svečanosti "[[potlač|''potlach'']]".

* ''[[Indijanci Platoa]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5538&rendTypeId=4 vidi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})'' (''Plateau Indians''). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području rijeke Columbije. Ovdje je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korijenja [[camas]] i [[shanataque]] (ili "''Indian Thistle''" Cirsium edule) Plemena ovog područja pripadaju grupama [[Shahaptian]] ([[Umatilla]], [[Tygh]], [[Tenino]], [[Yakima]], [[Nez Percé]], [[Palouse]],  [[Walla Walla]]), [[Waiilatpuan]] ([[Cayuse]], [[Molala]]), [[Salishan]] ([[Shuswap]], [[Lillooet]], [[Ntlakyapamuk]], [[Spokane]], [[Coeur d’Alêne]], [[Pend d’Oreille|Kalispel]], [[Okanagon|Okanogan]], [[Nespelem]]), [[Kitunahan]] ([[Kutenai]]), [[Chinookan]] ([[Wasco]] [[Wishram]] i [[Watlala|Dog River Indijanci]] ili Cascade), [[Lutuamian]] ([[Modoc]], [[Klamath]]) i [[Athapaskan]] (Nicola ili [[Stuwihamuk]]; koji danas govore thompson jezikom).  Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.
[[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 100.jpg|mini|Pomo Indijanka]]

* ''[[Kalifornijski Indijanci]] (http://cache.eb.com/eb/image?id=5537&rendTypeId=4{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} vidi)'' (''California Indians''). Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljača žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme više-manje su malena, podijeljena po brojnim plemenima i oskudno obučena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca [[Eva Lips]], navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega naročitim postupkom dobivaju brašno i peku pogačice  '[[acorn bread]]', odnosno [[kruh]] od žira. Glavna plemena su: [[Maidu]], [[Miwok]], [[Chumash]], [[Yokuts]], [[Shasta]], [[Chimariko]], [[Achomawi]], [[Atsugewi]], [[Yana]], [[Yahi]], [[Wintu]], [[Nomlaki]], [[Patwin]], [[Yuki]], [[Pomo]], [[Wappo]], [[Nisenan]], [[Costanoan]], [[Salinan]], [[Esselen]], [[Kitanemuk]], [[Akwa’ala]], [[Ipai]], [[Tipai]], [[Kamia]], [[Cupeño]], [[Luiseño]], [[Cahuilla]], [[Juaneño]], [[Gabrieleño]], [[Nicoleño]], [[Fernandeño]], [[Serrano]].

* ''[[Indijanci Velikog Bazena]] ([http://www.cabrillo.edu/~crsmith/basin.gif vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060620232205/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/basin.gif |date=20. lipnja 2006. }})'' (''Great Basin Indians''). U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predjelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena [[Shoshoni|Šošona]] koji su u stvari bili "noga"-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima [[Utah]]a,  [[Wyoming]]a i [[Colorado|Colorada]] Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasificiraju u [[Numic]]-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: [[Sjeverni Pajuti|Northern Paiute]], [[Owens Valley Pajuti]], dvije grupe [[Mono]] Indijanaca i pleme [[Bannock]] iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju [[Western Shoshoni]], Indijanci [[Panamint]] ili Koso, [[Gosiute]], [[Wind River]] (njihov su ogranak Komanči ([[Comanche]])), i Indijanci [[Weber Ute]] (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: [[Northern Ute]], [[Southern Ute]], [[Tumpanogots]], [[Pahvant]], [[Fish Lake Juti]], [[Red Lake Juti]], [[Kawaiisu]], i bande [[Pajuti|Južnih (Southern) Paiuta]]: [[Las Vegas Pajuti]], [[Shivwits]], [[Uinkarets]], [[Moapa]] i [[Chemehuevi]].
[[Datoteka:Langs N.Amer.png|mini|lijevo|220px|Jezične porodice sjevernoameričkih domorodaca]] 
* ''[[Jugozapadni Indijanci]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5540&rendTypeId=4 vidi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})'' (''Southwest Indians''). Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe [[Yuman]]skih i [[Piman]]skih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se [[Zuñi]], šošonsko pleme [[Hopi]] i plemena grupe [[Tanoan]]. [[Apači|Apačka]] plemena kao i [[Papago]] su nomadi.
[[Datoteka:Chief_Quanah_Parker_of_the_Kwahadi_Comanche.jpg|mini|Quanah Parker, poglavica Komanča]] 

* ''[[Prerijski Indijanci]] ([http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312023432/http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif |date=12. ožujka 2007. }})'' (''Plains Indians''). Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Teksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Budući da su navikli na prostranstva i lutanja, pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: [[Plains Cree]],  [[Assiniboin]], [[Blackfoot]] ("Crna Stopa"), [[Gros Ventre]], [[Hidatsa]], Vrane ([[Crow Indijanci|Crow]]), [[Mandan]], [[Cheyenne]], [[Arikara]], [[Teton]], [[Santee Sioux]], [[Arapaho]], [[Omaha Indijanci|Omaha]], [[Pawnee]], [[Kiowa]], [[Comanche]].

* ''[[Indijanci Sjeveroistočnih šuma]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5542&rendTypeId=4 vidi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})'' (''Northeast Woodland Indians''). Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama [[Iroquoian]] i [[Algonquian]]. To je domovina "wigwama", velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i [[kokice]] "pop corn" koje su [[Irokezi]] nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su [[Irokezi]] (Iroquois), [[Huron Indijanci]], [[Erie Indijanci|Erie]], [[Susquehanna]], [[Wappinger]], [[Wampanoag]], [[Mahican]] (poznati Mohikanci), [[Metoac]], [[Powhatan]] (kod nas poznati po crtiću o djevojci [[Pocahontas]]), [[Nanticoke]], [[Conoy]], [[Pennacook]] i drugi.

* ''[[Jugoistočni Indijanci]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5543&rendTypeId=4 vidi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})'' (''Southeast Indians''). Ovo područja [[Datoteka:Rc11016 Timucua trapping fish.jpg|mini|lijevo|Na slici [[Jacquesa Le Moyne]] (1564) Timucua Indijanci love ribu]] obuhvaća jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova svečanost "''Green Corn Dance''" ili "Ples zelenog kukuruza". Neka od ovih plemena poznavali su i [[hambar]]e u koje, po Evi Lips, "nije mogao ući ni miš". Plemena ovog područja pripadaju porodicama [[Muskhogean]] (po novijoj ortografiji Muskogean), [[Natchesan]], [[Caddoan]], [[Siouan]], [[Attacapan]], [[Chitimachan]] i [[Tonikan]]. Glavna plemena su: [[Muskogee|Creek]], [[Seminole]], [[Timucua]], [[Indijanci Juči|Juči]], [[Biloxi Indijanci|Biloxi]], [[Chitimacha]], [[Atakapa]], [[Tunica]], [[Natchez]], [[Choctaw]], [[Chickasaw]], [[Akokisa]], [[Hasinai]], [[Adai]], [[Taensa]], [[Kadohadacho]], [[Natchitoches]], [[Chakchiuma]], [[Pascagoula]], [[Bayogoula]], [[Avoyel]], [[Chawasha]], [[Washa]], [[Chatot]], [[Chiaha]], [[Yamasee]], [[Fresh Water Indijanci|Fresh Water]], [[Ais]], [[Calusa]], [[Tequesta]], [[Jeaga]], [[Cusabo]], [[Congaree]], [[Cape Fear Indijanci|Cape Fear]], [[Waxhaw]], [[Winyaw]], [[Cherokee]], [[Woccon]], [[Manahoac]], [[Tutelo]], [[Monacan]], [[Eno Indijanci|Eno]], [[Sugeree]], [[Catawba]], [[Nahyssan]], [[Hitchiti]], [[Koasati]], [[Alabama Indijanci|Alabama]], [[Tohome]], [[Eufaula]], etc.

* ''[[Mezoamerički Indijanci]]'': [[Amuzgo]], [[Cakchiquel]], [[Chol|Ch'ol Maya]], [[Matlatzinca]], [[Mixe]], [[Mixtec]], [[nahuatlan|Nahuatl]]/[[Aztec]], [[Itzá|Itza Maya]], [[Tequistlatec|Oaxaca Chontal]], [[Pipil]], [[Popoluca]], [[Chontal|Tabasco Chontal]], [[Tlahuica]], [[Toltec]], [[Yucatec|Yucatan Maya]], [[Zapotec]], [[Zoque]]

* ''[[Indijanci karipskog područja]]'': pripada mu Veliki i Mali Antilijužni diio Srednje Amerike i jug Floride. Plemena: [[Arawak]], [[Boruca]], [[Bribri]], [[Cábecar]], [[Carib]], [[Changuena]], [[Corobici]], [[Cueva]], [[Cuna]], [[Dorasque]], [[Garifuna]], [[Guajiro]], [[Guaymí]], [[Guetar]], [[Igneri|Inyeri]], [[Carib|Island Carib]], [[Guatuso|Maleku]], [[Mískito|Miskito]], [[Move]], [[Murire]], [[Paraujano]], [[Paya|Pech]], [[Rama Indijanci|Rama]], [[Shebayo]], [[Taino]], [[Térraba|Teribe]], [[Voto]].

=== [[Srednjoamerički Indijanci|Indijanci Srednje Amerike]] ===
* ''Središnji Meksiko'' (''Central Mexico'') Predstavnici: [[Nahuatlan|Nahuatl]], [[Otomí]], [[Chontal]], [[Ixcatec]], [[Tarascan]], [[Mixtec]], [[Zapotec]].
* ''Obala Vera Cruza'' (''Vera Cruz Coast'') Predstavnici:  [[Totonac]], [[Tamaulipec]], [[Huastec]], [[Popoluca]].
* ''Poluotok Yucatan'' (''Yucatan Peninsula'') Predstavnici: [[Yucatec]], [[Mazatec]], [[Mopán]].
* ''Južne ravnice'' (''S: Lowlands'') Predstavnici: [[Zoque]], [[Tzeltal]], [[Tzotzil]], [[Lacandon]], [[Quiché]], [[Ixil]], [[Itzá]], [[Misquito]], [[Jicaque]].
* ''Južne planine'' (''S. Highlands'') Predstavnici: [[Pipil]], [[Xinca]], [[Achi]], [[Lenca]], [[Nicarao]], [[Nicoya]], [[Ulva]], [[Rama Indijanci|Rama]], [[Boruca]], [[Guaymí]], [[Cuna]], [[Talamanca]].
* ''Veliki Antili'' (''Greater Antilles'') Predstavnici: [[Ciboney]], [[Sub-Taino]], [[Taino]], [[Ciguayo]], [[Guanahatabey]]
* ''Mali Antili'' (''Lesser Antilles'') Predstavnici: Island [[Carib]], [[Igneri]].

=== [[Južnoamerički Indijanci]] ===
* ''Sjever'' (''Northern'') Predstavnici: [[Choco]], [[Chibcha]], [[Caquetio]], [[Tairona]], [[Guajiro]], [[Mompox]], [[Timote]], [[Achagua]], [[Yaruro]], [[Otomaco]], [[Guamontey]], [[Guahibo]], [[Sáliva|Saliva]], [[Cumanagoto]].
* ''[[Gvajansko gorje]]'' (''Guiana Highlands'') Predstavnici: [[Arawak]], [[Warrau|Warao]], [[Galibi]], [[Tiriyó|Tirio]], [[Wapishana]], [[Oyana]].
* ''Amazon'' (''Amazon'') Predstavnici: [[Bora]], [[Cubeo]], [[Yanomami]], [[Wai-Wai]], [[Jívaro]], [[Barauana]], [[Apalaí]], [[Tupinamba]], [[Yagua]], [[Xipibo]], [[Kanamari]], [[Maué|Maue]], [[Munduruku]], [[Kayapo]], [[Amahuaca]], [[Mashco]], [[Tacana]], [[Sirionó|Siriono]], [[Chiquito]], [[Paressí|Paressi]], [[Nambikwara]], [[Bakairi]].
* ''[[Brazilsko visočje]]'' (''Brazilian Highlands'') Predstavnici: [[Xavante]], [[Boróro]], [[Guato]], [[Guarani]], [[Tupí]], [[Kaingáng|Kaingang]], [[Tupinamba]], [[Botocudo]], [[Caiapós do Sul]], [[Xakriaba]]
* ''[[Ande]]'' (''Andes'') Predstavnici: [[Aconipa]], [[Cayapa]], [[Manta]], [[Tumbes]], [[Huancavilca]],  [[Chincha]], [[Huanca]], [[Quechua]], [[Aymara]], [[Atacama]], [[Diaguita]], [[Mapuche]].
* ''[[Gran Chaco]]'' (''Gran Chaco'') Predstavnici: [[Chiriguano]], [[Zamuco]], [[Chamacoco]], [[Lengua]], [[Toba]], [[Mataco]], [[Chané|Chane]], [[Ashluslay|Chulupi]], [[Mocoví|Mocovi]], [[Tonocoté]], [[Abipón]]
* ''[[Pampas]]'' (''Pampas'') Predstavnici: [[Huarpe]], [[Charrua]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandí|Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]], [[Tehuelche]].
* ''[[Ognjena zemlja]]'' (''Tierra del Fuego'') Predstavnici: [[Chono]], [[Alacaluf]], [[Yahgan]], [[Ona]], [[Haush]].

O tajnim obredima, licima, mitovima i figurama južnih patagonskih naroda pisao je čilsko-hrvatski povjesničar [[Sergio Laušić Glasinović]].<ref>[http://www.memoriachilena.cl//temas/documento_detalle2.asp?id=MC0000937 Memoria chilena]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Sergio Lausic Glasinovic: Ceremonias secretas - Rostros, mitos y figuras de las etnias patagónicas australes,. Magallanes, 1994., (Punta Arenas : Impresos Horizonte) [http://www.memoriachilena.cl/archivos2/pdfs/MC0000937.pdf pdf]</ref>

== Popis plemena ==
* '''[[Dodatak:Popis etnonima domorodačkih plemena Amerike]]'''
* '''[[Dodatak:Popis indijanskih plemena po kulturnim područjima]]'''
* [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Aconipa-Caraja]]
* [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Carib-Lutuami]]
* [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Machacali-Salinan]]
* [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Salish-Zuñi]]
* [[Glavne grupe i porodice Indijanaca]]
== Brojnost ==

Danas na američkom kontinentu živi oko 52 000 000 Indijanaca, oko 125 000 000 [[mestici|mestika]] i oko 801 000 [[zambosi|zambosa]].

* {{Z+X|MEX}} 14 314 119<ref>[http://www.conapo.gob.mx/work/models/CONAPO/indigenas_2010/Proyindigenas.pdf]</ref>
* {{Z+X|PER}} 13 800 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |title=Arhivirana kopija |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=8. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200508223524/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |url-status=dead}}</ref>
* {{Z+X|BOL}} 6 000 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bl.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225154232/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bl.html%20 |url-status=dead}}</ref>
* {{Z+X|GUA}} 5 400 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html#People |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=2. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151002082023/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html#People |url-status=dead }}</ref>
* {{Z+X|EKV}} 3 400 000
* {{Z+X|SAD}} 2 900 000<ref>[http://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-10.pdf]</ref>
* {{Z+X|ČIL}} 1 714 677<ref>{{Citiranje weba |url=http://estudios.anda.cl/recursos/censo_2012.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=18. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130718000253/http://estudios.anda.cl/recursos/censo_2012.pdf |url-status=dead }}</ref>
* {{Z+X|KOL}} 1 400 000<ref name="#1">po popisu 2005.</ref>
* {{Z+X|KAN}} 1 200 000<ref>po popisu 2006.</ref>
* {{Z+X|BRA}} 700 000<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/4392805.stm news.bbc.co.uk], "Brazil urged to protect Indians", objavljeno 30. ožujka 2005., pristupljeno 16. kolovoza 2013.</ref>
* {{Z+X|ARG}} 600 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.indec.gov.ar/webcenso/ECPI/index_ecpi.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611004448/http://www.indec.gov.ar/webcenso/ECPI/index_ecpi.asp |archive-date=11. lipnja 2008. |access-date=16. kolovoza 2013.}}</ref>
* {{Z+X|VEN}} 524 000<ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf]</ref>
* {{Z+X|HON}} 520 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ho.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225154213/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ho.html%20 |url-status=dead }}</ref>
* {{Z+X|NIK}} 443 847<ref name="#1"/>
* {{Z+X|PAN}} 204 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pm.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225154224/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pm.html%20 |url-status=dead}}</ref>
* {{Z+X|PAR}} 95 235<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://convergencia.uaemex.mx/rev38/38pdf/LIZCANO.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140224061845/http://convergencia.uaemex.mx/rev38/38pdf/LIZCANO.pdf |archive-date=24. veljače 2014. |access-date=16. kolovoza 2013.}}</ref>
* {{Z+X|SAL}} oko 70 000<ref>[http://www.soitu.es/soitu/2008/08/09/info/1218307640_720352.html www.soitu.es] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151105004308/http://www.soitu.es/soitu/2008/08/09/info/1218307640_720352.html |date=5. studenoga 2015. }}, "Una comunidad indígena salvadoreña pide su reconocimiento constitucional en el país", objavljeno 9. kolovoza 2008., pristupljeno 16. kolovoza 2013.</ref>
* {{Z+X|KOS}} oko 60 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cs.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=25. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225154237/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cs.html%20 |url-status=dead }}</ref>
* {{Z+X|GVA}} oko 60 000<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:itLprhZOdfkJ:www.nsi-ins.ca/english/pdf/guyana/guyana_exec_sum_spa.pdf+poblaci%C3%B3n+amerindia+en+Guayanas&hl=es&gl=es&pid=bl&srcid=ADGEESgnc8oF9vDDqn0LXQwm_IS0OdP5VLvwneoa4U-psMv3NzFO0x-V7hMYA6H4M7pvMLk5LgpQK-z9bC4HopJ3Yy1G-oC0a0BN1haAUfe3Samr0BDznq6Oj-d9QivhSDNl9stDM1lT&sig=AHIEtbQsGm8v4AMjIJfJsPxfya6efKUSxg]</ref>
* {{Z+X|GRE}} oko 51 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gl.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=9. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200509035824/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gl.html |url-status=dead }}</ref>
* {{Z+X|BLZ}} 24 501 Maja<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://celade.cepal.org/cgibin/RpWebEngine.exe/PortalAction?&MODE=MAIN&BASE=CPVBLZ2000&MAIN=WebServerMain.inl |accessdate=16. kolovoza 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081220091841/http://celade.cepal.org/cgibin/RpWebEngine.exe/PortalAction?&MODE=MAIN&BASE=CPVBLZ2000&MAIN=WebServerMain.inl |archivedate=20. prosinca 2008.}}</ref>
* {{Z|FRA}} [[Francuska Gvajana]] oko 19 000<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.indigene.de/30.html?&L=2 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=16. kolovoza 2013. |archive-date=20. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820071429/http://www.indigene.de/30.html?&L=2 |url-status=dead }}</ref>
* {{Z+X|SUR}} od oko 12 000 do oko 24 000
== Vidi ==
*[[Brazilski Indijanci]]
*[[Paleoindijanci]]
{{Indijanci}}

== Literatura ==
* [[Eva Lips]], Knjiga o Indijancima /Das Indianerbuch, Leipzig, 1984/.
* Handbook of American Indians (1906) by Frederick W. Hodge. A listing of over 800 Indian Tribes in the United States and Canada.
* Steward, Julian. H. (ed.). 1946-59. Handbook of South-American Indians (7 vols).
* Loukotka, Chestmír 1968. Classification of South-American Indian Languages. Los Angeles: Latin American Center, University of California. 

=== Izvori ===
{{izvori|30em}}

== Poveznice ==
* [[Glavne grupe i porodice Indijanaca A-L]]
* [[Glavne grupe i porodice Indijanaca M-Ž]]
* [[Jezične porodice indijanaca]]
* [[Indijanski rezervati]]
* [[Poznati Indijanci]]

=== Wikipedije na indijanskim jezicima ===
==== Sjeverna Amerika ====
* algonkinske
** [[:cr:]] na cree-u/nēhiyaw jeziku
** [[:chy:]] na čejenskom/tsetsêhestâhese jeziku
* atabaskanske
** na navaju/diné bizaad jeziku
* irokeške
** [[:chr:]] na čirokijskom

==== Srednja Amerika ====
* uto-aztečke
** [[:nah:]] na nahuatlu/nawatlahtoli jeziku

==== Južna Amerika ====
* aymaranske
** [[:ay:]] na aymaranskom/aymar aru jeziku
* kečuanske (quechua)
** [[:qu:]] na kečuanskom/runa simi jeziku
* tupijske
** [[:gn:]] na guaranskom/avañe'e) jeziku
** [[:gn:]] na tupijskom/abanhe'enga jeziku
* muskogeanske
** [[:mus:]] na creek/muskoke jeziku
** [[:cho:]] na choctaw/chahta jeziku

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = Native Americans
|commonshr      = Indijanci
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}


== Isprika zbog genocida ==
Senat SAD-a prihvatio je rezoluciju kojom se službeno ispričavaju američkim Indijancima za sve zločine koje su nad njima počinili.
<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/amerika-se-ispricala-indijancima |title=Arhivirana kopija |access-date=24. listopada 2009. |archive-date=11. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011031816/http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/amerika-se-ispricala-indijancima |url-status=dead }}</ref>
<ref>http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=113728438</ref>
To isto je učinila i Kanada.

=== Izvori ===
{{izvori|30em}}

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:Abenaki Tribe.jpg|[[Abenaki]], porodica [[Algonquian]]
Datoteka:Nana amerindien.jpg|[[Apači|Apač]], (Nana). porodica [[Athapaskan]], Jugozapad SAD-a
Datoteka:Chief-59.jpg|[[Apalachee]] (poglavica Gilmer Bennett), porodica [[Muskhogean]]
Datoteka:Scabby Bull, Arapaho.gif|[[Arapaho]], porodica Algonquian
Datoteka:Chief Yellow Boy.jpg|[[Assiniboin]], porodica [[Siouan]]
Datoteka:CurtisIndian.png|[[Atsina]] ili Gros Ventre, porodica [[Algonquian]].
Datoteka:Bolivia aymara praying loc.jpg|[[Aymara]]
Datoteka:Bannock.jpg|[[Bannock]] (porodica [[Shoshonean]]), Idaho
Datoteka:Shanawdithit portrait.jpg|[[Beothuk]] (žena; [[Shanawdithit]]), porodica [[Beothukan]], [[Kanada]]
Datoteka:Lester Skeesuk.jpg|[[Brothertown]], (Lester Skeesuk; [[Narragansett]]-[[Mohegan]]), porodica Algonquian
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 056.jpg|[[Cahuilla]], porodica Shoshonean, Kalifornija
Datoteka:Kalina young 1892.jpg|[[galibi|Kali'na]]
Datoteka:Catawba 1913.jpg|[[Catawba]], porodica Siouan.
Datoteka:Umpine.jpg|[[Cayuse]], porodica [[Waiilatpuan]]
Datoteka:Chemehuevi boy.png|[[Chemehuevi]] (dječak), porodica Shoshonean
Datoteka:Blowgun demonstration in Oconaluftee Indian Village, Cherokee, North Carolina.jpg|[[Cherokee]] demonstrira sa puhaljkom (selo Ocanaluftee), porodica [[Iroquoian]]
Datoteka:Wolf Robe yo.jpg|[[Južni Šajeni|Cheyenne, Southern]], porodica Algonquian
Datoteka:Chickasaw.jpg|[[Chickasaw]] (mladi ratnik), porodica Muskhogean.
Datoteka:Pisatuntema in Partial Native Dress with Native Hairstyle and with Ornaments 1909.jpg|[[Choctaw]] s tradicionalnom frizurom, porodica Muskhogean
Datoteka:Klallam people near canoe.jpg|[[Clallam]] s kanuom, porodica Salishan
Datoteka:Comanche in winter.jpg|[[Comanche]], Teksas. Porodica Shoshonean
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 094.jpg|[[Cowichan]], porodica Salishan
Datoteka:Poundmaker.png|[[Cree]] (skupina Plains Cree), porodica Algonquian
Datoteka:Lumbee.jpeg|[[Croatan|Lumbee]] (Croatan; lijevo) s američkom kongresnicom, porodica Algonquian
Datoteka:Curley.jpg|[[Crow Indijanci|Crow]] izviđač, porodica Siouan
Datoteka:Lenape01.jpg|[[Lenni Lenape|Delaware]], porodica Algonquian
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 074.jpg|[[Diegueño]], porodica Yuman
Datoteka:KickingHorse.jpg|[[Flathead]], porodica [[Salishan]]
Datoteka:Tongva woman.jpg|[[Gabrieleño]], porodica Shoshonean
Datoteka:Gaviao 2573a.JPG|[[Gavião do Pará‎]]
Datoteka:AlteHaba-Indianerin von derKoniginChalotte-Insel inBritisch-Kolumbia mitNasenring undLippenpflock2.jpg|[[Haida]] žena sa nosnim ukrasom. porodica [[Skittagetan]]
Datoteka:Noia havasupai.jpg|[[Havasupai]] djevojka, porodica [[Yuman]].
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 044.jpg|[[Hesquiaht]], porodica Wakashan
Datoteka:Long Time Dog Hidatsa.jpg|[[Hidatsa]], porodica Siouan
Datoteka:Curtis - Snake priest.JPG|[[Hopi]], Arizona (zmijski svećenik. Porodica Shoshonean.
Datoteka:Tathamiche.jpg|[[Hualapai]], porodica Yuman
Datoteka:Iowa-indian.jpg|[[Iowa Indijanci|Iowa]], porodica Siouan
Datoteka:Hellmuth Straka and Japrerias, 1960.jpg|[[Japreria]] (i Hellmuth Straka)
Datoteka:Guipago2.jpg|[[Kiowa]], porodica [[Kiowan]]
Datoteka:Kiowa Apache Essa-queta.jpg|[[Kiowa Apache]], porodica Athapaskan.
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 091.jpg|[[Klamath]], porodica [[Lutuamian]]
Datoteka:Klickitat Brave 1899-Benjamin Gifford.jpg|[[Klickitat]], porodica [[Shahaptian]]
Datoteka:Ktunaxa (Kootenai) crewman aboard sternwheeler Duchess, near Golden BC 1887.JPG|[[Kutenai]], porodica [[Kitunahan]]
Datoteka:Kwakwaka'wakw man and copper shield, by Edward Curtis.jpg|[[Kwakiutl]], porodica [[Wakashan]]
Datoteka:Laguna Pueblo Indians.jpg|[[Laguna Indijanci|Laguna]], porodica [[Keresan]]
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 078.jpg|[[Lummi]], porodica Salishan
Datoteka:Makah Indian Whalers 1910.jpg|[[Makah]] ribari, porodica Wakashan (skupina [[Nootkan]])
Datoteka:Crow s heart, Mandan.JPG|[[Mandan]], porodica Siouan
Datoteka:Argentina Mapuche Cacique Pincen.jpg|[[Mapuche]] (poglavica Pincen)
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 092.jpg|[[Maricopa]], porodica Yuman
Datoteka:Tunkan Maia Yucatan.jpg|[[Maje|Maya]], porodica [[Mayan]]
Datoteka:Mescalero tipis.jpg|[[Mescalero]] Apači, porodica Athapaskan
Datoteka:Micmac2.jpg|[[Micmac]], Kanada, porodica Algonquian
Datoteka:Modoc women.jpg|[[Modoc]] žene (u društvu dvojice bijelaca), porodica [[Lutuamian]]
Datoteka:Mohave Indians.jpg|[[Mohave]], porodica Yuman
Datoteka:Murachief.jpg|[[Múra]] (Brazil)
Datoteka:Xwmetskwiyam Image 001.png|[[Musqueam]], porodica Salishan
Datoteka:Manuelito.jpg|[[Navaho]], porodica Athapaskan
Datoteka:Chief.Joseph.1877.jpg|[[Nez Percé]], porodica Shahaptian
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 093.jpg|[[Nootka]] žena (sa nosnim ukrasom), porodica Wakashan.
Datoteka:Nlaka'pamux.jpg|[[Ntlakyapamuk]], porodica Salishan
Datoteka:Chef Ocaïna.JPG|[[Ocaina]]
Datoteka:Guyane 0040.jpg|[[Oyana]]
Datoteka:Okanagan Family Portrait.JPg|[[Okanagon]], porodica Salishan
Datoteka:Interpret omaha.jpg|[[Omaha Indijanci|Omaha]], porodica Siouan
Datoteka:1924 Indian Citizenship Act.jpg|trojica [[Osage]], porodica Siouan
Datoteka:Oto delegation.jpg|[[Oto Indijanci|Oto]], porodica Siouan
Datoteka:Paiutes1880.jpg|[[Paiute]], porodica Shoshonean
Datoteka:Wolf necklace.jpg|[[Palouse]], porodica [[Shahaptian]]
Datoteka:Pataxo001.jpg|[[Pataxó]] (Brazil)
Datoteka:Petaki-penobscot.jpg|[[Penobscot]], porodica Algonquian
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 028.jpg|[[Pomo]] djevojka, porodica [[Kulanapan]]
Datoteka:Moni chaki.jpg|[[Ponca Indijanci|Ponca]], porodica Siouan
Datoteka:Chief Kack-Kack.gif|[[Potawatomi]], porodica Algonquuian
Datoteka:Qahatika girl 3c12215u.jpg|[[Quahatika]], porodica Piman
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 076.jpg|[[Quinault]], porodica Salishan
Datoteka:Assinaitappi.jpg|[[Sarsi]], porodica Athapaskan
Datoteka:SarahWhislter.jpg|[[Sauk and Fox]], porodica Algonquian
Datoteka:Rabbit-Tail.jpg|[[Shoshoni]], porodica Shoshonean
Datoteka:ChiefGall-NARA.jpg|[[Sioux]] (Gall), pleme [[Hunkpapa]], porodica Siouan
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 077.jpg|[[Skokomish]], porodica Salishan
Datoteka:Chief George and daughter.jpg|[[Squawmish]], porodica Salishan
Datoteka:Kwakwaka'wakw woman with cedar basket.jpg|[[Stalo]], porodica Salishan
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 029.jpg|[[Suquamish]], porodica Salishan
Datoteka:Tarascan.jpg|[[Taraski]], porodica [[Tarascan]]
Datoteka:Terena.jpg|Terena ili [[Tereno]] (Brazil)
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 090.jpg|[[Tewa]], pleme [[San Ildefonso Indijanci|San Ildefonso]], porodica [[Tanoan]].
Datoteka:Tlingit women and children.jpg|[[Tlingit]], porodica [[Koluschan]]
Datoteka:Taku.jpg|[[Tlingit]], pleme [[Taku]], porodica Koluschan
Datoteka:Tonkawa chiefs.jpg|[[Tonkawa]], porodica [[Tonkawan]]
Datoteka:Berito.jpg|[[Tunebo]]
Datoteka:Rattlesnake Pete - Umatilla Indian Reservation - Oregon.jpg|[[Umatilla]], porodica Shahaptian
Datoteka:Uros people-Lake Titicaca.jpg|[[Uru]] (jezero Titicaca)
Datoteka:ChiefOuray.jpg|[[Ute]], porodica Shoshonean
Datoteka:YellowBird.jpg|[[Walla Walla]], porodica Shahaptian
Datoteka:Datsolalee2.jpg|[[Washo]], porodica [[Washoan]].
Datoteka:Noies wichita.jpg|[[Wichita]] žene, kadojska porodica
Datoteka:Henookeku.jpg|[[Winnebago]] djevojka, siuska porodica
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 012.jpg|[[Wishram]], porodica [[Chinookan]]
Datoteka:Xerente 1809a.JPG|[[Xerente]] (Brazil)
Datoteka:Yagua Indian.JPG|[[Yagua]] (Peru)
Datoteka:Alto orinoco5.jpg|[[Yanomami]]
Datoteka:Yaqui indians.jpg|[[Yaqui]], porodica [[Taracahitian]].
Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 038.jpg|[[Yuma]], porodica Yuman
Datoteka:Yurok basketweaver.jpg|[[Yurok]], porodica [[Weitspekan]]
Datoteka:BenitoJuarez.jpg|[[Zapotec]] ([[Benito Juarez]]), porodica [[Zapotecan]], Meksiko
Datoteka:Si Wa Wata Wa.jpg|[[Zuñi]], porodica [[Zunian]].
</gallery>

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/n4/mode/1up Hodge, Handbook of North American Indians North of Mexico, vol. I]
* [http://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/n3/mode/2up Hodge, Handbook of North American Indians North of Mexico, vol. II]
* [http://wontolla.homepage.t-online.de/wontolla/16tribes.htm 1000 Indian Nations Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319011425/http://wontolla.homepage.t-online.de/wontolla/16tribes.htm |date=19. ožujka 2008. }}
* [http://lcweb2.loc.gov/ammem/award98/ienhtml/tribes.html Edward S. Curtis's The North American Indian: Photographic Images]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/indianlocation.htm North American Indian Tribes]
* [http://www.native-languages.org/languages.htm Native Languages of the Americas: List of Native American Indian Tribes and Languages]
* [https://web.archive.org/web/20031003201930/http://hometown.aol.com/bbbenge/page22.html North American Indian - Population Records]
* [http://www.indianer-welt.de Indianer Welt]
* [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&action=ispis&tekst_id=18392 Hugo Chavez traži da se Papa ispriča Indijancima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610100943/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&action=ispis&tekst_id=18392 |date=10. lipnja 2007. }}
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,5,9,makedonija_indijanci,73681.jl Makedonskoj policiji došli pomoći američki Indijanci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513023933/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,5,9,makedonija_indijanci,73681.jl |date=13. svibnja 2007. }}
* [https://web.archive.org/web/20020223094743/http://users.aol.com/donh523/navapage/tribes.htm Flags of the Native American Peoples of the US] 
* [http://www.texasindians.com/cultanth.htm Organizacije indijanskih zajednicâ]
* [http://www.nativecelebs.com/actors8.htm NativeCelebs] 
* [http://www.potiron.com.br/MuseuDoIndio/pagesp/grupind/grind_A.htm Grupos Indígenas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226080457/http://www.potiron.com.br/MuseuDoIndio/pagesp/grupind/grind_A.htm |date=26. veljače 2009. }}


{{Commonscat|Indigenous peoples of the Americas}}
[[Kategorija:Etničke grupe]]
[[Kategorija:Američki Indijanci| ]]

[[id:Suku Indian]]
[[tr:Kızılderililer]]