Izvorni kod stranice Perzijski zaljev

{{Infokutija more
| ime              = Perzijski zaljev
| slika            = PersianGulf_vue_satellite_du_golfe_persique.jpg
| veličina_slike   = 225px
| slika_opis       = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Perzijskog zaljeva
| lokacija         = [[Jugozapadna Azija]]
| širina-stupnjevi = 26
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 52
| dužina-oznaka    = E
| vrsta            = [[zaljev]]
| granična_mora    = [[Omanski zaljev]]
| površina         = ~239.000<ref name="KämpfSadrinasab2005.130">[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 130.</ref>
| zapremina        = ~9100
| prosječna_dubina = −36<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>
| najveća_dubina   = −102<ref name="Smith1191981.11">[[#Smith1191981|Smith, Robert W. (11.9.1981.)]], str. 11.</ref>
| širina           = ~370<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>
| duljina          = ~990<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>
| površina_sliva   = 1,400.000
| širi_sliv        = [[Indijski ocean|indijskooceanski]]
| pritoci          = [[Arvand-Rud]], [[Bahmanšir]],<br />[[Džarahi]], [[Zohre]], [[Hele]],<br />[[Mand]], [[Mehran (rijeka)|Mehran]], [[Kol]], [[Rud-e Minab|Minab]]
| padaline         = <100
| hlapljenje       = 200
| akumul_period    = <2
| temperatura      = 20 − 32
| salinitet        = 39,5 (sezonski ±20 %)
| otoci            = [[#Geografija|52]]
| duljina_obale    = ~5500<ref name="CIACoastline2012">[[#CIACoastline2012|CIA: Coastline (2012.)]]</ref>
| obalne_države    = {{flagcountry|IRN}}<br />{{flagcountry|IRK}}<br />{{flag|Kuvajt}}<br />{{flag|Saudijska Arabija}}<br />{{flag|Bahrein}}<br />{{flag|Katar}}<br />{{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[UAE]]<br />{{flag|Oman}}
}}

'''Perzijski zaljev''' ([[Perzijski jezik|perz.]] خلیج فارس; ''Halīdž-e Fārs'') je [[More|morska]] površina u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] smještena između [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Najsjeverniji je ogranak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i s [[Otvoreno more|otvorenim morem]] povezan je [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] na krajnjem jugoistoku. U strogom [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu Perzijski zaljev nadovezuje se na [[Omanski zaljev]], a usprkos uvriježenim nazivima obje se vodene površine na temelju veličine stručno klasificiraju kao [[More|mora]]. Perzijski zaljev ima površinu od 239.000 [[km²]] i oplakuje [[Obala|obale]] osam suverenih država: [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Kuvajt]]a, [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Bahrein]]a, [[Katar]]a, [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i [[Oman]]a.

U zaljev se na krajnjem sjeverozapadu ulijeva rijeka [[Šat al-Arab]] koja nastaje spajanjem [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, a ostali [[Pritok|pritoci]] uglavnom su sezonskog tipa što zajedno s prevladavajućom [[#Klima|vrućom pustinjskom klimom]] rezultira prosječnim [[salinitet]]om od čak 39,5 [[‰]], ekstremom karakterističnim još samo za [[Crveno more]]. Bazen Perzijskog zaljeva i [[Mezopotamija]] zajednički su se oblikovali od [[Kreda (geološko razdoblje)|kasne krede]] do [[pleistocen]]a prvenstveno zbog sudaranja [[Evroazijska ploča|evroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske ploče]], a južni se dio ove [[#Geologija|geološke]] cjeline pod [[more]]m našao prije 7000 – 14.500 godina zbog [[Transgresija|transgresije]]. [[#Batimetrija|Prosječna dubina]] od 36 m odnosno maksimalna od 102 [[Metar|m]] čine Perzijski zaljev jednim od najplićih mora [[svijet]]a. Jedan od produkta geološke historije jest i masovna akumulacija [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] zbog čega Perzijski zaljev s okolicom predstavlja najbogatiju svjetsku regiju [[Nafta|naftom]] i [[Prirodni plin|prirodnim plinom]].

Perzijski zaljev ima dugu i turbulentnu [[#Historija|historiju]] − na njegovim su obalama rođene neke od prvih ljudskih [[civilizacija]], kroz [[#Stari vijek|stari]] i [[#Srednji vijek|srednji vijek]] bio je važnom karikom u pomorskom lancu između [[Orijent]]a i [[Zapadni svijet|Zapada]], tijekom [[#Novi vijek|novog vijeka]] postao je poprištem sukoba [[Safavidska Monarhija|Iranaca]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Evropa|evropskih]] kolonijalnih sila poput [[Portugal]]a i [[UK|Britanije]], a moderna historija također mu je začinjena brojnim sukobima zbog geostrateške kontrole nad zalihama i izvozom [[#Energetika|fosilnih goriva]]. Perzijski zaljev imenovan je prema drevnoj regiji [[Fars|Perziji]] i pod takvim je nazivom diljem svijeta poznat duže od 2500 godina. Krajem [[20. vijek]]a neke članice [[Arapska liga|Arapske lige]] zbog [[#Nomenklatura i kontroverzije|političkih razloga]] počele su lokalno koristiti nazive ''Arapski zaljev'' ili ''Zaljev'' što nije naišlo na veći odjek kod međunarodnih i hidrografskih institucija.

Obale Perzijskog zaljeva danas naseljava desetak milijuna ljudi, a [[#Gradovi|najveći gradovi]] su [[Dubai]], [[Doha]], [[Abu Zabi]] i [[Damam]]. Do [[1970-ih]] godina [[#Ekonomija|ekonomije]] obalnih naselja bila su orijentirana na [[#Ribarstvo|ribarstvo i vađenje bisera]], no zahvaljujući otkrićima ležišta nafte preobrazili su se u važne [[#Promet|međunarodne luke]] odnosno odredišta za [[#Turizam|elitni turizam]]. Golemi građevinski projekti usmjereni k novim ekonomskim granama ozbiljno ugrožavaju [[#Biologija i ekologija|biljni i životinjski svijet]] koji se sastoji od oko [[#Fauna|700 vrsta riba]], ugroženih sisavaca poput [[dugong]]a, te široko rasprostranjenih [[#Flora|šuma mangrova]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Arabian Sea map hr.svg|mini|lijevo|250px|Perzijski zaljev [[Sjever|najsjeverniji]] je<br />odvojak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]]]
Perzijski zaljev je poluzatvoreno [[more]] kojeg omeđuju [[Arapski poluotok]] na jugozapadu, [[Mezopotamija]] na sjeverozapadu i [[Iranska visoravan]] na sjeveroistoku. [[Obala]] se također u [[Politika|političkom]] smislu dijeli na iransku i arapsku<ref name="IHO1953">[[#IHO1953|IHO: Gulf of Iran (1953.)]], str. 20.-21.</ref>, a razdvojena je [[Šat al-Arab|Šat al-Arabom (ili Arvand-Rudom)]]: [[Iran]] je smješten na sjevernom, dok se [[Irak]], [[Kuvajt]], [[Saudijska Arabija]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Oman]] nalaze na južnom dijelu. Perzijski zaljev na istoku se preko 56 [[km]] širokog [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]] spaja s [[Omanski zaljev|Omanskim zaljevom]], a granicu između dviju vodenih površina [[Međunarodna hidrografska organizacija]] određuje točkama Ras-Lima (25°57'N) na južnoj (omanskoj) obali odnosno Ras-Kuhom (25°48'N) na sjevernoj (iranskoj) obali<ref name="IHO1953"/>. Sukladno navedenim [[Hidrografija|hidrografskim]] parametrima, Perzijski zaljev proteže se duljinom do 990 [[km]] u smjeru sjeverozapad-jugoistok odnosno širinom do 370 [[km]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>. Najsjevernija točka smještena je pokraj iranske luke [[Bandar-e Homeini]] (30°25'N) i ujedno predstavlja najsjeverniju točku [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] kao šireg pojma. [[Površina]] Perzijskog zaljeva iznosi oko 239.000 [[km²]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/> što je približno četiri puta veće od površine [[Hrvatska|Hrvatske]].
{{Dvostruka slika|right|200708221458-small.jpg|175|Hengamsland.jpg|175|<center>[[Pijesak|Pješčana]] [[plaža]] kod [[Kafdži]]ja<br />(zapadna obala, [[Saudijska Arabija|KSA]])|<center>[[Klif]]ovi [[Hengam]]a<br />(istočna obala, [[Iran]])}}
Uzdužna os Perzijskog zaljeva razdvaja dvije potpuno različite [[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture koje [[Tektonika ploča|tektonski]] uvelike ovise jedna o drugoj. Sjeveroistočna odnosno iranska [[obala]] tektonski je nestabilna za razliku od arapske na jugozapadu, oblikom je konkavna prema [[Iranska visoravan|kopnenoj unutrašnjosti]] i [[Dalmatinski tip obale|dalmatinskog je tipa]] odnosno pruža se usporedno s linearnim [[reljef]]nim oblicima gorja [[Zagros]]. Manja odstupanja u ovoj [[Litoralna geografija|litoralnoj strukturi]] postoje zbog [[Riječna delta|riječnih delti]] [[Zohre]], [[Hele]], [[Mand (rijeka)|Manda]] i [[Mehran (rijeka)|Mehrana]], dok [[estuarij]]a nema jer [[morske mijene]] nisu izražene. [[Prekambrij]]ska arapska obala na jugozapadu tektonski je stabilna, relativno je usporedna s radijalnom iranskom obalom na suprotnoj strani i ima oblik slova L. Usprkos izuzetno niskim [[reljef]]nim oblicima i nepostojanju [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], arapska je obala izuzetno je asimetrična u užem smislu što implicra i visoki [[koeficijent razvedenosti]]. Ovo je osobito izraženo na [[Piratska obala|Piratskoj obali]] današnjih [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] na koje otpada oko 1300 od 5500 [[km]] obalne linije<ref name="CIACoastline2012"/>. U južnom dijelu Perzijskog zaljeva raspoređena je i većina [[otok]]a među kojima su najveći:
{|cellpadding=12
|valign=top|
* [[Kešm]] (1491 [[km²]])
* [[Bubijan]] (863&nbsp;km²)
* [[Bahrein]] (572&nbsp;km²)
|valign=top|
* [[Abu al-Abjad]] (306&nbsp;km²)
* [[Kiš]] (91,5&nbsp;km²)
* [[Lavan]] (76&nbsp;km²)
|valign=top|
* [[Larak]] (49&nbsp;km²)
* [[Failaka]] (43&nbsp;km²)
* [[Hormuz (otok)|Hormuz]] (42&nbsp;km²)
|}
Država [[Katar]] najveći je [[poluotok]] (11.500 [[km²]]) i proteže se oko 160 [[km]] prema sjeveru zatvarajući pritom [[Bahreinski zaljev]] odnosno njegov južni odvojak poznat kao [[Salvaški zaljev]]. Veći dio [[Obala|obale]] Perzijskog zaljeva [[Pijesak|pješčanog]] je sastava i blagog nagiba što je produkt djelovanja [[Morske mijene|plime i oseke]], a uključuje i sjevernu [[aluvij]]alnu obalu uz [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] odnosno [[Močvara|močvarna]] područja u [[Horanski kanal|Horanskom (Clarenceovom) kanalu]] između [[Kešm]]a i [[Kopno|kopna]]. [[Stijena|Stjenovita]] obala s [[klif]]ovima nastala je [[Abrazija|abrazijom]] strmijih [[antiklinala]] što je karakteristika na iranskoj strani, osobito između [[Bandar-e Kangan|Kangana]] i [[Asaluje]] odnosno u okolici [[Gerze]]. Još kompleksnija stjenovita obala pojavljuje uz planinski lanac [[Hadžar (masiv)|Hadžar]] na krajnjem istoku arapske obale gdje postoji niz manjih [[poluotok]]a i uskih [[zaljev]]a. Potonji se ponekad nazivaju i ''[[fjord]]ovima'' što nije ispravno u [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu s obzirom da nisu nastali djelovanjem [[ledenjak]]a već [[Tektonika ploča|tektonikom]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Kuwait-Islands.png|[[Kuvajt]]ska [[obala]] i [[ušće]]<br />[[Šat al-Arab]]a
Datoteka:Qatar_31_January_2003.jpg|[[Katar]], najveći [[poluotok]]<br />u zaljevu
Datoteka:Manama bahrain.jpg|[[Bahrein]], jedina [[otočna država]]
Datoteka:QeshmIsland NASA.jpg|[[Kešm]] (najveći otok) i [[Horanski kanal]]
Datoteka:Musandam Peninsula, Oman.jpg|Poluotok [[Musandam]] na krajnjem jugoistoku
</gallery>
</center>

=== Batimetrija ===
[[Datoteka:Persian Gulf Bathymetry.jpg|mini|desno|250px|Dubine u Perzijskom zaljevu]]
Prosječna dubina Perzijskog zaljeva iznosi 36 [[Metar|m]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>, dok je najveća izmjerena dubina 102 [[Metar|m]]<ref name="Smith1191981.11"/>. Iako je [[Površina|površinom]] gotovo dvostruko veći od [[Jadransko more|Jadranskog mora]], [[Obujam|zapremnina]] morske [[Voda|vode]] mu je približno četiri puta manja i iznosi 9100 [[km³]]. Pojas južne pličine zauzima trećinu zaljeva i proteže se od [[Saudijska Arabija|saudijskog]] [[Džubail]]a preko krajnjih [[sjever]]nih točaka [[Bahrein]]a i [[Katar]]a do [[oman]]skog [[Musandam]]a širinom do 200 [[km]], a maksimalna dubina mu je svega 20 [[Metar|m]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>. Područja sličnih batimetrijskih karakteristika pojavljuju se i uz saudijsku [[Obala|obalu]] širinom od 50 [[km]], zatim uz [[Mezopotamija|mezopotamsku]] obalu širinom do 100 [[km]] (sjeverno od poteza [[Kiran]] – [[Bandar-e Dejlam|Dejlam]]) zbog [[aluvij]]alnih nanosa velikih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], te oko [[iran]]skog otoka [[Kešm]]a. Pojas čija je dubina veća od prosječne (>36 [[Metar|m]]) proteže se sjeverno od središnje osi odnosno radijalno uz [[iran]]sku obalu sve do [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], te sadržava tri kotline dublje od 70 [[Metar|m]].

[[Izobate]] sjeverne kotline okvirno se protežu uz [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne]] granice [[Iran]]a sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] i [[Bahrein]]om odnosno od otoka [[Farsi (otok)|Farsi]] prema jugoistoku, a najveća izmjerena dubina iznosi 77 [[Metar|m]]<ref name="Smith1191981.11"/>. Izraženije [[Tektonika ploča|tektonsko djelovanje]] primjetno je kod dublje i prostranije južne kotline koja se duljinom od približno 250 [[km]] pruža od [[Bani Forur]]a prema sjeverozapadu. Dvadesetak kilometara [[zapad]]no od spomenutog otoka izmjereno je 102 [[Metar|m]] što je najveća kotlinska dubina u cijelom zaljevu. Treća kotlina smještena je na krajnjem istoku odnosno u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] gdje su također izmjerene dubine veće od 100 metara (maksimalno 110 [[Metar|m]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.131">[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 131.</ref>), no takve nisu kotlinskog karaktera već su dijelom kosine koja se spušta prema dubljem [[Omanski zaljev|Omanskom zaljevu]] odnosno nalaze se podno same granice Perzijskog zaljeva proizvoljno određenoj prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji (IHO)]].

=== Hidrologija ===

Perzijski zaljev [[Hlapljenje|hlapi]] 2,0 [[Metar|m]] godišnje (po jedinici [[Površina|površine]]) što je daleko više od [[Rijeka (vodotok)|riječnog]] dotoka odnosno količine [[oborina]]. Najvažniji pritjecaj predstavlja [[Šat al-Arab]] na krajnjem sjeveru na čiji se sliv nadovezuju [[Eufrat]], [[Tigris]], [[Karun]] i [[Dez]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.131"/>. Sredinom [[20. vijek]]a, ukupan [[Istjek (hidrologija)|istjek]] ovog [[sliv]]a procjenjivao se između 35 i 45 [[km³]] odnosno između 0,15 i 0,19 [[Metar|m]]/[[Godina|god.]] raspoređeno prema ukupnoj površini zaljeva, no danas se takve vrijednosti smatraju precjenjenima s obzirom da su na navedenim rijekama izgrađene brojne goleme [[Brana|brane]], osobito u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.131"/>. Osim površinskih voda, diljem istočne obale zaljeva postoji i oko 200 [[Vrulja|podvodnih krških izvora]]. Perzijskozaljevski sliv odvojak je [[Indijski ocean|indijskooceanskog]] i površina mu je približno 1,400.000 [[km²]]. [[Razvodnica]] je određena [[Turska|turskim]] gorjem [[Taurus (gorje)|Taurus]] na sjeveru, [[pustinja]]ma [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] na zapadu, te [[iran]]skim gorjem [[Zagros]] na istoku. Potonja razvodnica nije strogo orografski određena tj. ne prati planinske vrhove već je smještena istočnije i proteže se od [[Hamadan]]a kroz suhe [[Dolina|doline]] prema jugu. Ova hidrološka anomalija rezultat je [[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture [[orogen]]a koji preusmjerava [[otjecanje]] u smjeru suprotnom od njihovih površinskih korita i provodi ga do Perzijskog zaljeva<ref name="IranicaHydrologyII">[[#IranicaHydrologyII|Ehlers, Eckart (15.12.2004.)]]</ref>
[[Datoteka:Persian Gulf Currents (Cro).PNG|mini|desno|250px|[[Morske struje]] u Perzijskom zaljevu]]
Zbog izraženog [[Hlapljenje|hlapljenja]], u Perzijskom zaljevu primjetna je obrnuta ljevkasta cirkulacija koja zahvaljujući geostrofijskim strujama provodi gusti gonji odljev uz obalu [[UAE|Emirata]], odnosno priljevne vode [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] uz [[iran]]sku obalu. Prema određenim tezama, najgušća voda usmjerava donji odljev prema pličinama na jugu zaljeva. Nasuprot tome, postoje i teze da se gusta voda oblikuje u središtu zaljeva odnosno da su [[Voda|vodene]] mase južnih pličina [[Zima|zimi]] prevruće i nedovoljno guste za jači utjecaj na donji odljev<ref name="KämpfSadrinasab2005.132">[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 132.</ref>. Spomenuti [[fenomen]]i još su [[2000-ih]] godina bili nedovoljno istraženi zbog ograničenog broja [[Hidrologija|znanstvenih]] mjerenja. Prema dostupnim podatcima, brzina protoka prema [[sjeverozapad]]u uz iransku [[Obala|obalu]] iznosi između 10 i 30 [[cm]]/[[Sekunda|s]] (mjereno na 52°E)<ref>[[#ThoppilHogan82010|Thoppil, Prasad G.; Hogan, Patrick J. (kol. 2010.)]], str. 946.-955.</ref>, dok je na [[Saudijska Arabija|saudijskoj]] oko 5&nbsp;cm/s<ref>[[#Hassanzadeh2011|Hassanzadeh, Smaeyl; Hosseinibalam, Fahimeh; Rezaei-Latifi, Ali (pros. 2011.)]], str. 5884.–5902.</ref>. Brzina protoka može drastično varirati ovisno o sezonskim [[šamal]]ima, snažnim [[Vjetar|vjetrovima]] sa sjeverozapada<ref name="KämpfSadrinasab2005.132"/>.

[[Salinitet]] u Perzijskom zaljevu podložan je značajnim [[Godišnja doba|sezonskim]] varijacijama. Iz nepoznatih razloga, [[Termohalinska pokretna traka|termohalinski]] dotok [[Indijski ocean|indijskooceanskih voda]] jača u kasno [[proljeće]] i [[Ljeto|ljeti]], te protječe uz [[iran]]sku obalu odnosno obrnuto od smjera kazaljke na satu. Ljetno protjecanje izaziva izrazito visok stupanj saliniteta od 39,5 [[‰]] sve do dubine od 40 [[Metar|m]], dok vrijednosti mogu varirati ±2 [[‰]] na udaljenosti od 50 − 100 [[km]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.133">[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 133.</ref>. Najviši salinitet zabilježen je u južnim pličinama uz [[UAE]] odnosno u [[Bahreinski zaljev|Bahreinskom zaljevu]] gdje se vrijednosti penju i iznad 45 ‰<ref name="KämpfSadrinasab2005.130"/>, a u izoliranim [[laguna]]ma Katarskog poluotoka izmjereno je čak 70 ‰<ref>[[#RieglPurkis2012|Riegl, Bernhard M.; Purkis, Samuel J. (2012.)]], 2.4.</ref>. Cirkulacija indijskooceanskih voda nije karakteristična za cijeli Perzijski zaljev već se ljeti proteže do 52°E odnosno [[katar]]ske obale, dok se [[Zima|zimi]] barijera pomiče oko 200 [[km]] prema [[istok]]u (55°30'E). Kao rezultat toga, površinske vode Perzijskog zaljeva slanije su zimi nego ljeti što je [[fenomen]] koji je dugi niz desetljeća predstavljao zagonetku za [[Oceanografija|oceanografe]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.133"/>. Početkom [[20. vijek]]a tvrdilo se da je riječ o ishodu razlika u količini [[Rijeka (vodotok)|riječnog]] [[Istjek (hidrologija)|istjeka]], potom se pripisivao sezonskim promjenama u stupnju [[Hlapljenje|hlapljenja]], a zatim i utjecaju zimskih [[Vjetar|vjetrova]]. Prema najnovijim hidrološkim istraživanjima, gušći odljev je stabilan i nije u korelaciji s varijacijama dotoka [[Indijski ocean|indijskooceanskih voda]] već hlapljenjem i [[Morske mijene|morskim mijenama]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.133"/>.

Procjenjeno vrijeme izmjene cjelokupne [[Voda|vode]] Perzijskog zaljeva iznosi manje od dvije godine<ref name="KämpfSadrinasab2005.133"/> što je vrlo kratko razdoblje s obzirom da npr. [[Jadransko more|Jadranskom]] treba 3 − 4 odnosno [[Crno more|Crnom moru]] 500 godina. [[Brzina]] dotoka horizontalno se kreće između 0,35 i 0,45 [[m/s]] odnosno vertikalno do 0,04 [[m/s]]<ref>[[#PousCartonLazure2004|Pous, S. P.; Carton, X.; Lazure, P. (2004.)]], str. 7.</ref>. Razlike među [[Morske mijene|morskim mjenama]] kreću se od 0,8 − 1,25 [[Metar|m]] duž većeg dijela obale, a najizraženije su uz [[Mezopotamija|mezopotamsku]] obalu i u [[Horanski kanal|Horanskom kanalu]] gdje se kreću i iznad 2,0 m. Mjerenja kod luke [[Asaluje]] uz [[Najbandski zaljev]] tijekom [[jesen]]i [[2011.]] godine pokazala su rekordne amplitudne oscilacije [[Morske mijene|morskih mijena]] od čak 3,0 [[Metar|m]]<ref>[[#Aghajanloo2011|Aghajanloo, Ameleh; Dolatshahi Pirouz, Moharam; Montazeri Namin, Masoud (2011.)]], str. 798.</ref>. U Perzijskom zaljevu postoje tri [[Amfidromijska točka|amfidromijske točke]]: donja se nalazi približno 50 [[km]] sjeveroistočno od [[katar]]skog otoka [[Halul]], središnja iznad [[Bahrein]]a, a gornja oko 100 [[km]] od najjužnije točke [[kuvajt]]ske obale<ref>[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 134.</ref>. Prosječna izmjerena [[temperatura]] na površini zaljeva je 20 [[°C]] [[Zima|zimi]] (2&nbsp;°C niža nego u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]), 25 [[°C]] tijekom [[Proljeće|proljeća]]<ref>[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 141.</ref>, zatim iznad 32&nbsp;°C tijekom [[Ljeto|ljeta]], te 27 [[°C]] tijekom [[jesen]]i<ref>[[#KämpfSadrinasab2005|Kämpf, Jochen; Sadrinasab, Masoud (2005.)]], str. 142.</ref>.

=== Klima ===
[[Datoteka:Qatar sandstorm.JPG|mini|desno|250px|Pješčana [[oluja]] nad [[Katar]]om]]
Područjem Perzijskog zaljeva prema uvriježenoj [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] u potpunosti prevladava vruća [[pustinjska klima]] (<tt>BSh</tt>). Najvažniji čimbenik koji utječe na [[Klima|klimu]] svakako je [[Geografija|geografski]] položaj odnosno „dodirivanje” [[Rakova obratnica|Rakove obratnice]] na [[jug]]u zbog čega su [[Ljeto|ljetne]] [[Temperatura|temperature]] izuzetno visoke. U gradovima na jugu poput [[Abu Zabi]]ja i [[Dubai]]ja prosječne temperature ljeti dosežu vrijednosti iznad 45 [[°C]], dok se na krajnjem sjeveru zaljeva (npr. [[Abadan]]) tijekom [[Zima|zimskih]] mjeseci prosječno spuštaju ispod 12 [[°C]] odnosno povremeno čak i ispod nule. Diljem Perzijskog zaljeva javlja se [[fenomen]] morske [[Magla|magle]] zbog čega je izražena visoka [[Vlažnost zraka|relativna vlažnost zraka]]<ref>[[#KiyaniHaftlang2003|Kiyani Haftlang, Kiyanoosh (2003.)]], str. 17.-25.</ref>. [[Oborine]] su rijetkost i pojavljuju se uglavnom na sjeveroistoku kroz kratkotrajne [[Kiša|pljuskove]] između [[Studeni|studenog]] i [[Travanj|travnja]], dok na jugozapadu prosječna količina padalina ne prelazi 100 [[mm]].

Ljeti se nad Perzijskim zaljevom pojavljuju neke od najsnažnijih [[ciklona]] na [[Zemlja|Zemlji]] (994 [[hPa]]) i imaju presudan utjecaj na [[Vrijeme (klima)|vrijeme]]<ref name="IranicaClimate">[[#IranicaClimate|Ehlers, Eckart (15.12.1992.)]]</ref>. Ove ciklone rezultiraju [[šamal]]ima (dosl. ''sjeverni [[vjetar]]'') koju pušu sa sjeverozapada odnosno iz pravca [[Mezopotamija|Mezopotamije]]<ref name="IranicaClimate"/> prosječnom jačinom od 20 [[čvor]]ova (oko 10 [[m/s]])<ref name="KämpfSadrinasab2005.131"/>, iako ponekad dosegnu i [[Oluja|olujnu]] jačinu. Također, prisutni su i [[Vjetar|vjetrovi]] iz pravca [[Arabija|Arabije]] koji pušu preko Perzijskog zaljeva i protuteža su šamalima. Nastaju u [[pustinja]]ma kao vruć i suh zapadni vjetar natovaren prašinom i [[Pijesak|pijeskom]], no prelaskom preko [[More|mora]] se [[Vlaga|vlaže]] pa stvaraju izrazito [[Osjet ugode|neugodan osjet]] na istočnoj obali<ref name="IranicaClimate"/>.

=== Gradovi ===
{|class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|-
! style="text-align:center;" colspan="11"|Najnaseljeniji gradovi uz Perzijski zaljev
|-
!rowspan=23 width:150|<br />
[[Datoteka:Dubai 2010.JPG|135px|Dubai]]<br />Dubai<br />
[[Datoteka:DohaSkyline 2.jpg|border|135px|Doha]]<br />Doha<br />
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Rang
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Grad
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Država
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Admin. jedinica
!  style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Stanovništvo
!rowspan=23 width:150|<br />
[[Datoteka:Bandar Abbas 2.jpg|135px|Bandar-e Abas]]<br />Bandar-e Abas<br />
[[Datoteka:Bahrain17.JPG|135px|Manama]]<br />Manama<br />
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|1||align=left|'''[[Dubai]]'''||{{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[UAE]]||[[Dubai (emirat)]]||3,843.121
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|2||align=left|'''[[Doha]]'''||{{flag|Katar}}||[[Ad Davhah]]||998.651
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|3||align=left|'''[[Abu Zabi]]'''||{{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[UAE]]||[[Abu Dabi (emirat)|Abu Zabi (emirat)]]||896.751
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|4||align=left|'''[[Damam]]'''||{{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]]||[[Istočna pokrajina (Saudijska Arabija)|Istočna pokrajina]]||769.000
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|5||align=left|'''[[Šardža]]'''||{{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[UAE]]||[[Šardža (emirat)]]||519.000
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|6||align=left|'''[[Katif]]'''||{{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[Saudijska Arabija|KSA]]||[[Istočna pokrajina (Saudijska Arabija)|Istočna pokrajina]]||474.573
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|7||align=left|'''[[Bandar Abas|Bandar-e Abas]]'''||{{flagcountry|IRN}}||[[Hormuzgan]]||367.508
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|8||align=left|'''[[Bušeher]]'''||{{flagcountry|IRN}}||[[Bušeherska pokrajina]]||161.674
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|9||align=left|'''[[Manama]]'''||{{flag|Bahrein}}||[[Glavna pokrajina (Bahrein)|Glavna pokrajina]]||157.474
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|10||align=left|'''[[Kuwait]]'''||{{flag|Kuvajt}}||[[Al Asimah (Kuvajt)|Al Asimah]]||151.060
|-
|}{{clear}}

== Geologija ==
[[Datoteka:Arabian Plate map-uni.png|mini|desno|200px|[[Litosferne ploče]] s prikazanim smjerovima [[Tektonika ploča|pomicanja]] u [[mm]]/[[Godina|god.]]]]
Područje Perzijskog zaljeva još je tijekom [[paleozoik]]a bilo izloženo drevnom oceanu [[Paleotetis]], odnosno tijekom [[mezozoik]]a [[Neotetis]]u<ref name="KonyuhovMaleki2006">[[#KonyuhovMaleki2006|Konyuhov, A. I.; Maleki, B. (2006.)]], str. 344.</ref>. Veći dijelovi Perzijskog zaljeva, [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], jugozapadnog [[Iran]]a i istočne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] tijekom [[mezozoik]]a zajedno su tvorili [[Arapska ploča|Arapsku ploču]]<ref name="RossUchupiWhite1986">[[#RossUchupiWhite1986|Ross, David A.; Uchupi, Elazar; White, Robert S. (1986.)]], str. 537.-556.</ref>. Glavni čimbenici koji su uvjetovali sužavanje ove platforme odnosno oblikovanje današnje [[Geologija|geološko]]-[[Geomorfologija|geomorfološke]] strukture Perzijskog zaljeva uključuju deformaciju poluotoka [[Musandam]] zbog [[Subdukcija|subdukcije]] od istoka prema jugozapadu tijekom kasne [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] i srednjeg [[tercijar]]a, zatim sudaranje [[Evroazijska ploča|evroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske]] [[litosferne ploče]] tijekom [[oligocen]]a ili ranog [[miocen]]a, te konsolidaciju gorja [[Zagros]] zbog [[Gravitacija|gravitacijskog]] klizanja tijekom [[neogen]]a i [[pleistocen]]a<ref name="RossUchupiWhite1986"/>. Sporedni čimbenici pak uključuju izdizanje [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] prema [[Crveno more|Crvenom moru]] tijekom tercijara, [[Tektonika ploča|tektonska pomicanja]] [[prekambrij]]skih naslaga [[sol]]i oko Hormuza, izdizanje površinske platforme zbog tektonske nestabilnosti [[Sedimenti|sedimenata]] i [[sol]]i, te propadanje iste 400 − 600 [[Metar|m]] tijekom krede<ref name="RossUchupiWhite1986"/>. [[Potres|Seizmičke aktivnosti]] danas su ograničene u [[Planina|planinskim]] predjelima [[Hadžar (masiv)|Hadžara]] i [[Zagros]]a koji geografski omeđuju Perzijski zaljev s istočne strane. U užem [[Geomorfologija|geomorfološkom]] smislu, Perzijski zaljev predstavlja [[Geološka depresija|depresiju]] koja se ispod [[Nadmorska visina|razine mora]] našla prije 7000 − 14.500 godina zbog [[Transgresija|transgresije]]<ref name="Lambeck1996.49">[[#Lambeck1996|Lambeck, Kurt (1996.)]], str. 49.</ref>.

Perzijski zaljev i [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] kao [[Geologija|geološka]] cjelina predstavljaju područje najvećih ležišta [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] u [[svijet]]u<ref>[[#GhazbanMotiei2009|Ghazban, Fereydoun; Motiei, Homayoun (2009.)]]</ref>. Ovisno o procjenama iz sredine [[2000-ih]] godina, regija sadrži između 55 – 68 % ukupnih svjetskih zaliha [[Nafta|nafte]] odnosno 40 % zaliha [[Prirodni plin|prirodnog plina]]<ref name="KonyuhovMaleki2006"/>. Kolosalne zalihe navedenih [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] rezultat su akumulacije debelih slojeva [[Sedimentne stijene|sedimenata]] (debljine 12 – 13 [[km]]), osobito [[Karbonati|karbonata]] i [[Evaporiti|evaporita]] odnosno [[Vapnenac|vapnenca]] i [[lapor]]a bogatih [[silikati]]ma<ref name="KonyuhovMaleki2006"/>.

== Biologija i ekologija ==

=== Flora ===
{{Dvostruka slika|left|Aerial-View-of-Bu-Tinah-Island.jpg|179|HaraForestQeshm.jpg|175|<center>[[Šuma mangrova|Šume mangrova]]:<br />[[UAE|Emiratski]] otok [[Bu Tinah]] (''lijevo'') i [[iran]]ski otok [[Kešm]] (''desno'')}}
[[Flora]] i [[fauna]] u Perzijskom zaljevu su raznolike i jedinstvene zbog [[#Geografija|geografskih]] karakteristika, prevladavajućih pličina i relativne izolacije od [[Indijski ocean|otvorenog mora]], te utjecaja različitih ekozona. Zaljev je [[stanište]] stotina međusobno ovisnih [[vrsta]] [[Biljke|biljaka]] i [[životinja]] među kojima ima i na desetke [[endem]]a, a neke od njih zbog raznih su čimbenika izloženi su ozbiljnoj opasnosti od [[Izumiranje|izumiranja]]. U [[Biogeografija|biogeografskom]] kontekstu, Perzijski zaljev većim dijelom pripada [[Afrotropska zona|afrotropskoj]] odnosno manjim dijelom [[Paleoarktička zona|paleoarktičkoj zoni]], dok je primjetan utjecaj i susjedne [[Indomalajska zona|indomalajske zone]] s istoka<ref name="IranicaFloraII">[[#IranicaFloraII|Frey, Wolfgang; Kürschner, Harald; Probst, Wilfried (15.12.1999.)]]</ref>. Prevladavajuće biljno kraljevstvo zaljeva jest [[paleotropis]] kojeg obronci [[Zagros]]a odvajaju od [[holarktik]]a na sjeveru<ref name="IranicaFloraII"/>. Ova raznolika [[Geobotanika|geobotanička]] struktura ishod je [[Geologija|geološkog]] razvoja koji započinje s [[orogen]]ima stvoreni tijekom [[miocen]]a. Oni su rezultirali temeljnom promjenom u diobi [[More|mora]] i [[Kopno|kopna]] odnosno drastičnim [[Ekologija|ekološkim]] razlikama u regiji što je utjecalo na [[Evolucija|evoluciju]] [[vrsta]]. Afrotropski elementi [[Migracija|migrirali]] su na područje Perzijskog zaljeva preko kopnenih mostova između današnje [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], a indomalajski elementi zbog [[klima]]tskih su se razloga počeli povlačiti nauštrb paleoarktičkih<ref name="IranicaFloraII"/>. Sažimanje voda [[Tetis (ocean)|Tetisa]] dovelo je do stvaranje velikog bazena sastavljenog od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i Perzijskog zaljeva koji je nadalje bio zaprekom širenju [[Holarktik|holarktičkih]] elemenata prema [[paleotropis]]u na jugu<ref>[[#Zohary1973|Zohary, Michael (1973.)]]</ref>.

[[Bočata voda|Bočate]] obalne [[močvare]] najbogatija su [[Biogeografija|biogeografska]] područja i azonalno se pojavljuju na krajnjem [[aluvij]]alnom sjeveru Perzijskog zaljeva, između [[Kopno|kopna]] i otoka [[Kešm]], te na riječnim [[Ušće|ušćima]]. Močvarno područje oko [[Šat al-Arab]]a odnosno ušća [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] prostire se na približno 20.000 [[km²]] i predstavlja jedno od najvećih takve vrste u [[svijet]]u<ref>[[#Carp1980|Carp, Erik (1980.)]], str. 187.</ref>. [[Šuma mangrova|Šume mangrova]] koje zahvaćaju [[Plima i oseka|plime i oseke]] karakterističan su primjer [[Simbioza|simbioze]] diljem [[Obala|obale]] Perzijskog zaljeva i [[stanište]] su brojnim [[rakovi]]ma, manjim [[riba]]ma i [[kukci]]ma koji su pak [[hrana]] raznim vrstama morskih [[ptica]]. Najstariji historijski tekst koji spominje mangrove su zabilješke [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovog]] admirala [[Nearh]]a koji je prilikom pomorskih istraživanja od [[Suza (Iran)|Suze]] do [[Indija|Indije]] u [[4. vijek pne.|4. vijeku pne.]] plovio upravo Perzijskim zaljevom<ref>[[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 23.</ref>. Mangrovi većinom pripadaju [[Rod (taksonomija)|rodu]] ''[[Avicennia]]'', u izoliranim područjima pojavljuje se ''[[Rhizophora]]'', a na većim visinama i ''[[Halocnemum strobilaceum]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. Neposredno uz ovaj pojas pojavluju se i druge biljne vrste otporne na [[sol]] kao što su ''[[Chenopodiaceae]]'', ''[[Zygophyllum]]'', ''[[Frankenia]]'', ''[[Spergularia]]'' i ''[[Atriplex]]''. Uz [[Kopno|kopnena]] područja duž Perzijskog zaljeva prevladava [[Pustinje i vegetacija sušnih područja|polupustinjsko nisko raslinje]] uključujući [[Afrika|afričke]] tropske [[Kserofiti|kserofite]] (npr. ''[[Tamarix]]'') među koje se zbog niskih fizionomskih karakteristika ubrajaju i [[Rod (taksonomija)|rodovi]] ''[[Acer]]'' odnosno ''[[Pistacia]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. Područja također obiluju i [[Invazivna vrsta|invazivnim vrstama]] polupustinjskih grmova iz nubijsko-sindske regije kao što su ''[[Acacia nubica]]'', ''[[Acacia sejal]]'', ''[[Euphorbia larica]]'', ''[[Periploca aphylla]]'', ''[[Stocksia brahuica]]'', ''[[Salvadora persica]]'', te grmoviti ''[[Ziziphus]]''<ref name="IranicaFloraII"/>. Zbog kratkotrajnih obilnih [[kiša]] tijekom kasne [[Zima|zime]] i [[Proljeće|proljeća]], grmovita područja poprimaju kontrastnu [[Zelena|zelenu]] boju. Pojas kserofitskih grmova prema nižim visinama susjednog [[Zagros]]a i [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] omeđen je ili se prožima sa [[šuma]]ma [[hrast]]a (npr. ''[[Quercus brantii]]'')<ref name="IranicaFloraII"/>.

=== Fauna ===
{{Dvostruka slika|right|Dugong.jpg|181|Hengam Dolphins (1).jpg|175|<center>[[Dugong]] s mladunčem|<center>[[Dupin]]i}}
[[Fauna]] Perzijskog zaljeva vrlo je srodna onoj u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] odnosno sjevernoj [[Arabija|Arabiji]], a najutjecajnija [[Priroda|prirodna]] granica između različitih [[takson]]a je rijeka [[Tigris]]<ref name="IranicaFaunaI">[[#IranicaFaunaI|Anderson, Steven (15.12.1999.)]]</ref>. Fauna geografski nije jednoliko raspoređena i neke se [[Vrsta|vrste]] pojavljuju isključivo u vrlo [[Vlažnost zraka|vlažnim]] obalnim područjima, no čitavo se područje zajedno s nedovoljno istraženim [[Otok|otocima]] može svrstati u saharo-sindsku (ili saharo-arapsku) regiju<ref name="IranicaFaunaI"/>. Lokalni kontrasti odnosno prožimanje ekozona osobito je primjetno kod [[Leptiri|leptira]]; dok s [[oman]]ske strane 30 % vrsta pripada afrotropiku odnosno 15 % [[paleoarktik]]u, na susjednoj [[iran]]skoj strani pojavljuju se četiri orijentalne, devet eremijskih (pustinjskih), te sedam paleotropskih vrsta<ref>[[#Larsen1987|Larsen, Torben Bjørn (1987.)]], str. 178.-199.</ref>.

Najveći [[sisavci]] u Perzijskom zaljevu su [[kit]]ovi, [[dupin]]i, [[pliskavice]] i [[Sirene (životinje)|sirene]]<ref name="Braulik2010.5560">[[#Braulik2010|Braulik, Gillian T. (2010.)]], str. 55.-60.</ref>. Vrste kitova koje redovito obitavaju zaljevom uključuju [[Ulješura|ulješure]], [[Grbavi kit|grbavog]], [[Brydeov kit|Brydeovog]] i [[Perajasti kit|perajastog kita]]<ref name="Braulik2010.5560"/>, dok u njegove istočnije krajeve koji su više izloženi [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] ponekad zalazi i [[plavetni kit]], najveća živuća [[životinja]] na [[Zemlja|Zemlji]]<ref name="Braulik2010.5560"/>. Ostale prisutne vrste iz reda ''[[Cetacea]]'' su [[Orka|orke]], zatim [[Crni dupin|crni]], [[Tamnoleđi dupin|tamnoleđi]], [[Rissov dupin|Rissov]], [[Dugokljuni tropski dupin|dugokljuni tropski]], [[Šiljatoglavi bjeloprsi dupin|šiljatoglavi bjeloprsi]], [[Dugokljuni obični dupin|dugokljuni obični]], [[Prugasti dupin|prugasti]] i indopacifički [[grbavi dupin]], te [[bezperajasta pliskavica]]<ref name="Braulik2010.5560"/>. Niti jedna od navedenih vrsta nije [[endem]] već su rasprostranjene diljem svjetskih mora ili pak [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]<ref name="IranicaFaunaI"/>. Jedna od jedinstvenih vrsta [[Morski sisavci|morskih sisavaca]] u zaljevu je [[dugong]] iz reda [[Sirene (životinje)|sirena]]. Broj jedinki dugonga procjenjuje na oko 7300 što Perzijski zaljev čini drugim najvećim [[stanište]]m nakon obala [[Australija|Australije]]<ref name="Marsh2002.31">[[#Marsh2002|Marsh, Helene (2002.)]], str. 31.</ref>. Rasprostranjeni su isključivo uz jugozapadnu obalu odnosno u pličinama [[Bahreinski zaljev|Bahreinskog zaljeva]] odnosno [[uvala]]ma [[UAE|Emirata]] i hrane se morskim travama<ref name="Marsh2002.31"/>. O dugoj prisutnosti ovih životinja svjedoče najstarije ikad pronađene kosti dugonga na otoku [[Akab]] koje se datiraju u kasni [[5. milenij pne.]]<ref name="Marsh2002.31"/> [[Reptili]] Perzijskog zaljeva uključuju izuzetno opasne [[morske zmije]]<ref name="IranicaFaunaI"/>, te vrste [[Morske kornjače|morskih kornjača]] kao što su ''[[Caretta caretta]]'', ''[[Chelonia mydas]]'', ''[[Eretmochelys imbricata]]'', ''[[Lepidochelys olivacea]]'' i ''[[Dermochelys coriacea]]''<ref>[[#Anderson1979|Anderson, Steven (1979.)]], str. 501.-528.</ref>. U [[močvara]]ma na mezopotamskoj obali odnosno ušćima istočnih rijeka također je prisutna i mekooklopna kornjača ''[[Rafetus euphraticus]]''<ref name="IranicaFaunaI"/>.
[[Datoteka:Bullshark.JPG|mini|lijevo|200px|[[Morski pas]] ''[[Carcharhinus leucas]]'', najopasnija [[riba]] Perzijskog zaljeva i njegovih [[pritok]]a]]
Perzijski zaljev [[stanište]] je stotinama vrsta [[riba]]: prema [[Ihtiologija|stručnim]] procjenama iz [[1940-ih]] bilo ih je 336 raspoređenih u 107 [[Porodica (taksonomija)|porodica]]<ref name="IranicaFishII">[[#IranicaFishII|Aʿlam, Hušang (15.12.1999.)]]</ref>, dok podatci iz [[2000-ih]] govore o više od 700 [[vrsta]]<ref name="FroesePauly2003">[[#FroesePauly2003|Froese, Rainer; Pauly, Daniel (30.6.2003.)]]</ref>. Okvirno se mogu podijeliti na [[zrakoperke]] (>63 porodice) i [[hrskavičnjače]] (>7 porodica)<ref name="IranicaFishII"/>, a [[endem]]ske vrste uključuju ''[[Diplodus noct]]'', ''[[Doryrhamphus excisus abbreviatus]]'' i ''[[Rhabdosargus haffara]]''<ref name="FroesePauly2003"/>. Najznačajnije vrste za komercijalni [[ribolov]] su [[srdela]], [[grboglavka]], španjolska [[skuša]], [[tuna]] i [[plosnatice]], a njihov izlov pa tako i broj bitno ovisi o lokalnim [[Šijiti|šijitskim]] ili [[Suniti|sunitskim]] svjetonazorima prema kojima jedne spadaju u [[halal]] odnosno druge u [[haram]]<ref name="IranicaFishII"/>. [[Hrskavičnjače]] su najveće [[ribe]] u Perzijskom zaljevu i broje 28 vrsta: četiri [[Ražopsi|ražopsa]], po dvije [[drhtulje]] i [[pilašice]], te 20 [[Plavetni psi|plavetnih pasa]]<ref name="FroesePauly2003"/>. Goleme ali bezopasne [[Kitopsina|kitopsine]] redovita su pojava u istočnom dijelu zaljeva, a najopasniji među [[Morski psi|morskim psima]] je ''[[Carcharhinus leucas]]'' (tzv. pas bik)<ref name="IranicaFishI">[[#IranicaFishI|Coad, Brian W. (15.12.1999.)]]</ref>. Osim što napada [[Ribarstvo|ribare]] i sakupljače [[biser]]a na moru, redovito ulazi u sjeverne rijeke poput [[Karun]]a ili [[Tigris]]a te bez provociranja napada [[Plivanje|plivače]], djecu i perače odjeće<ref name="IranicaFishI"/>. Deseci napada i smrtni slučajevi zabilježeni su duž 420 [[km]] Karunovog toka s [[iran]]ske strane<ref name="IranicaFishI"/>, a s [[Irak|iračke]] čak do [[Bagdad]]a<ref name="IranicaFishII"/>. Među ostalim ribljim vrstama opasnim za ljude je i egzotična ''[[Heteropneustes fossilis]]'' iz reda [[Somovke|somovki]] koja se pojavljuje u [[Bočata voda|bočatim]] močvarama [[Huzestan]]a<ref name="IranicaFishI"/>.
[[Datoteka:CoralJI3.jpg|mini|desno|200px|[[Koralji]]]]
Oko 80 % ribljih vrsta usko je vezano uz [[Koralji|koralje]]<ref name="FroesePauly2003"/> koji su rasprostranjeni u svim dijelovima Perzijskog zaljeva<ref name="RieglPurkis2012.2.5.1.">[[#RieglPurkis2012|Riegl, Bernhard M.; Purkis, Samuel J. (2012.)]], 2.5.1.</ref>. Uz [[UAE|emiratsku]] obalu nalazi se 34 vrsta koralja, uz [[Saudijska Arabija|saudijsku]] 50, a najviše uz [[iran]]sku<ref name="RieglPurkis2012.2.5.1."/>. Među vrstama nema [[endem]]a već su sve usko povezane s onima u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]<ref name="RieglPurkis2012.2.5.1."/>. Vrste [[Meduze|meduza]] uključuju ''[[Aequorea aequorea]]'', ''[[Aequorea rnacrodactyla]]'' i ''[[Aequorea pensilis]]'' iz [[Red (taksonomija)|reda]] ''[[Leptomedusae]]'', zatim ''[[Olindias singularís]]'' iz reda ''[[Limnomedusae]]'', te ''[[Tamoya gargantua]]'', ''[[Pelagia noctiluca]]'', ''[[Sanderia malayensis]]'', ''[[Crambionella orsini]]'' i ''[[Catostylus perezi]]''<ref name="Kramp1956">[[#Kramp1956|Kramp, Paul Lassenius (1956.)]], str. 235.-242.</ref>. Potonja je najveća među nabrojanima i prosječni [[promjer]] joj je 160 [[mm]]<ref name="Kramp1956"/>.

Na području Perzijskog zaljeva također je rasprostranjen i velik broj vrsta [[ptica]], [[stanarica]] i [[selica]]. Prevladavajuće vrste pripadaju indomalajskoj ekozoni, dok ostatak pripada afrotropskoj<ref name="IranicaBirds">[[#IranicaBirds|Scott, Derek A. (15.12.1989.)]]</ref> odnosno paleoarktičkoj<ref name="IranicaFaunaI"/>. Tijekom [[Proljeće|proljetnih]] i [[jesen]]skih sezona [[Migracija (zoologija)|migracija]], u močvarama Perzijskog zaljeva zaustavlja se veliki broj [[Rodarice|rodarica]] i drugih [[selica]] kao što su [[Siva čaplja|sive čaplje]], [[Velika bijela čaplja|bijele čaplje]], [[Ružičasti plamenac|ružičasti plamenci]], [[dalmatinski pelikan]]i, [[vranci]], [[mlakuše]], [[čigre]], itd.<ref name="IranicaFaunaI"/> Neke od navedenih vrsta u zaljevu se pojavljuju isključivo [[Zima|zimi]]. Ptice se [[Gnijezdo|gnijezde]] na raznim mjestima: u [[močvara]]ma, [[Šuma mangrova|šumama mangrova]], pješčanim [[plaža]]ma, stjenovitim [[obala]]ma i na [[klif]]ovima. Brojni manji [[Pusti otok|pusti otoci]] pružaju idealno utočište za kolonije [[Morske ptice|morskih ptica]] među kojima su prevladavaju [[čigre]] ''[[Sterna bergii|S. bergii]]'', ''[[Sterna bengalensis|S. bengalensis]]'', ''[[Sterna repressa|S. repressa]]'', ''[[Sterna anaethetus|S. anaethetus]]'' i ''[[Sterna saundersi|S. saundersi]]'', [[Phaethontidae|tropičarke]] ''[[Phaethon aethereus|P. aethereus]]'', [[endem]]ski [[vranci]] ''[[Phalacrocorax nigrogularis|P. nigrogularis]]'', te [[zovoji]] ''[[Puffinus lherminieri|P. lherminieri persicus]]''<ref name="IranicaBirds"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Egretta_gularis_-Oman_-on_a_beach-8.jpg|<center>[[Čaplja]]<br />(''[[Egretta gularis|E. gularis]]'')
Datoteka:Pycnonotus leucotis -Doha, Qatar -two-8 (2).jpg|<center>[[Bulbuli]]<br />(''[[Pycnonotus leucotis|P. leucotis]]'')
Datoteka:IndianRoller005.jpg|<center>[[Zlatovrana]]<br />(''[[Coracias benghalensis|C. benghalensis]]'')
Datoteka:Streptopelia senegalensis 001.jpg|<center>[[Golub]]<br />(''[[Spilopelia senegalensis|S. senegalensis]]'')
Datoteka:Socotra Cormorant.jpg|<center>[[Endem]]ski [[Vranci|vranac]]<br />(''[[Phalacrocorax nigrogularis|P. nigrogularis]]'')
</gallery>
</center>

=== Zaštićena područja ===
{{Lokacijska karta+|Perzijski zaljev|width=300|float=right
 |caption = <center>Glavna zaštićena područja uz Perzijski zaljev
 |places  =
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.318|long=57.100|position=bottom|label=<small>[[Hara-je Rud-e Gaz|Hara-je<br />Rud-e Gaz]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.069|long=56.833|position=top|label=<small>[[Hara-je Tiab-Minab]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.836|long=55.726|position=top|label=<small>[[Hara-je Horan|Hara-je<br />Horan]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.287|long=54.516|position=left|label=<small>[[Forur]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.790|long=53.410|position=left|label=<small>[[Šidvar]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.274|long=52.803|position=left|label=<small>[[Nacionalni park Najband|Najband]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.850|long=51.772|position=right|label=<small>[[Nacionalni park Nahilu-Dajer|Nahilu-Dajer]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.028|long=51.405|position=left|label=<small>[[Zaštićeno područje Mand|Mand]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.165|long=50.826|position=right|label=<small>[[Zaštićeno područje Hele|Hele]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.323|long=50.346|position=left|label=<small>[[Harku (otok)|Harku]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=30.429|long=48.796|position=left|label=<small>[[Utočište za divljač Šadegan|Šadegan]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.414|long=49.265|position=bottom|label=<small>[[Musalamijski zaljev|Musalamijski<br />zaljev]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.746|long=50.757|position=left|label=<small>[[Salvaški zaljev|Salvaški<br />zaljev]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.160|long=50.590|position=bottom|label=<small>[[Ras Sanad]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.213|long=56.427|position=left|label=<small>[[Džabal Letub|Džabal<br />Letub]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.633|long=53.083|position=left|label=<small>[[Bu Tinah]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.298|long=53.289|position=bottom|label=<small>[[Maravah (UAE)|Maravah]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.193|long=55.320|position=left|label=<small>[[Ras al-Kor]]</small>}}
 }}

Zbog relativno visoke [[bioraznolikost]]i, u Perzijskom zaljevu odnosno njegovim [[Obala|obalnim]] područjima postoji dvadesetak većih zaštićenih područja. U iranskom [[Huzestan]]u, [[Bušeherska pokrajina|Bušeherskoj pokrajini]] i [[Hormuzgan]]u nalaze se 22 zaštićenih područja<ref>[[#IranPZ2006|SCI (2006.): Protected Zones]]</ref> od čega je polovica [[Priobalje|priobalnog]] karaktera. [[Nacionalni park]] [[Hara-je Horan]] između [[Kešm]]a i iranskog kopna odnosno u [[Horanski kanal|Horanskom kanalu]] najveće je zaštićeno područje i obuhvaća približno 400 [[km²]] [[šuma mangrova]] ispresjecanih brojnim plimnim kanalima<ref>[[#HöpnerEbrahimipourMaraschi2000|Höpner, Thomas; Ebrahimipour, Hossein; Maraschi, S. M. Kazem (2000.)]], str. 30.</ref>, a zajedno sa susjednim [[močvara]]ma prostire se na oko 860 [[km²]]<ref name="HöpnerEbrahimipourMaraschi2000.31">[[#HöpnerEbrahimipourMaraschi2000|Höpner, Thomas; Ebrahimipour, Hossein; Maraschi, S. M. Kazem (2000.)]], str. 31.</ref>. Od [[1976.]] godine Hara-je Horan nalazi se na [[UNESCO]]-vom popisu [[Rezervat biosfere|rezervata biosfere]]<ref>[[#UNESCOMAB2562010|UNESCO MAB: Asia (25.6.2010.)]], str. 2.-3.</ref>. Duž iranske obale postoji još pet zaštićenih područja šuma mangrova (uglavnom uz [[Popis iranskih rijeka|riječna]] ušća): [[Hara-je Rud-e Gaz]], [[Hara-je Tiab-Minab]], [[Nacionalni park Najband|Najband]], [[Nacionalni park Nahilu-Dajer|Nahilu-Dajer]], [[Zaštićeno područje Mand|Mand]] i [[Zaštićeno područje Hele|Hele]]<ref name="SpaldingCollinsKainuma2010.76">[[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 76.</ref>. Na krajnjem sjeveru Perzijskog zaljeva nalazi se i močvarno utočište za divljač [[Utočište za divljač Šadegan|Šadegan]]. [[Ekologija|Ekološka]] svjesnost i potreba za zaštitom ovih područja godine [[1971.]] rezultirala je međunarodnom [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]] o zaštiti [[močvara]]<ref>Vidi:<br />• [[#Carp1980|Carp, Erik (1980.)]], str. 163.<br />• [[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 75.</ref>. Manje zaštićene zone s [[iran]]ske strane uključuju otoke [[Forur]], [[Šidvar]] i [[Harku (otok)|Harku]] koji su usputna stanica brojnim [[ptica]]ma [[selica]]ma.

Na arapskoj strani obale najznačajnije zaštićeno područje jest [[Musalamijski zaljev]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] kojeg karakterizira izuzetna [[bioraznolikost]]<ref name="HöpnerEbrahimipourMaraschi2000.31"/>. Osim [[šuma mangrova]], ono uključuje i [[Močvara|močvare]], [[Koraljni greben|koraljne grebene]], [[klif]]ove, [[Pješčana dina|pješčane dine]], itd. Musalamijski zaljev zaštićen je [[1998.]] godine inicijativom [[Evropa|evropskih]] znanstvenika i sa 127 stručnih publikacija predstavlja najbolje obrađenu ekozonu Perzijskog zaljeva<ref name="HöpnerEbrahimipourMaraschi2000.31"/>. Druga velika zaštićena područja su [[Salvaški zaljev]] između Saudijske Arabije i [[Katar]]a odnosno [[Maravah (UAE)|Maravah]] u [[Abu Dabi (emirat)|emiratu Abu Zabiju]]<ref name="SpaldingCollinsKainuma2010.76"/>, dok se diljem [[UAE]] nalazi još desetak manjih zaštićenih morskih zona i to uglavnom na otocima (npr. [[Bu Tinah]])<ref>[[#Alsharhan2008|Alsharhan, A. S. (2008.)]], str. 99.</ref>. Slične manje zone postoje i u [[Katar]]u<ref>[[#SpaldingCollinsKainuma2010|Spalding, Mark D.; Collins, Lorna; Kainuma, Mami (2010.)]], str. 77.</ref>, a jedinstvene primjere predstavljaju gradska zaštićena područja poput [[Ras Sanad]]a na [[Bahrein]]u i [[Ras al-Kor]]a u [[Dubai]]ju. Potonji predstavlja veliko prirodno stanište [[Ružičasti plamenac|ružičastog plamenca]], a u njegovoj neposrednoj blizini nalaze se golema [[Industrija|industrijska]] zona i poslovne novogradnje. Na krajnjem istoku arapske obale odnosno [[oman]]skom [[Musandam]]u nalazi se [[prirodni rezervat]] [[Džabal Letub]] koji je pretežito planinskog karaktera, ali zonom obuhvaća i djelove priobalja.

=== Zagađenja ===
[[Datoteka:Kuwait burn oilfield.png|mini|lijevo|225px|[[Kuvajt]] tijekom [[Zaljevski rat|rata]] [[1991.]] g.]]
Perzijskom zaljevu prijeti velika opasnost od [[Zagađenje|zagađenja]] zbog jedinstvenih [[#Energetika|energetskih]], [[#Promet|prometnih]] i [[#Geopolitika|geopolitičkih]] uvjeta. S obzirom da se radi o području s najbogatijim zalihama [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] na svijetu i da su najveći potrošači udaljeni hiljadama kilometara, prijevoz [[Nafta|nafte]] odvija se prvenstveno [[Pomorstvo|pomorskim]] putem i 30 % svih [[tanker]]a redovito prometuje zaljevom<ref name="Braulik2010.6061">[[#Braulik2010|Braulik, Gillian T. (2010.)]], str. 60.-61.</ref>. Rutinska crpljenja, prijevoz i manji incidenti godišnje rezultiraju izlijevanjem 1,2 milijuna [[barel]]a nafte u [[more]]<ref name="Braulik2010.6061"/>. Dodatne povezane probleme stvara i nestabilna geopolitička situacija zbog koje su od [[1980.]] godine vođena tri velika [[rat]]a. Tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] ([[1980.]] – [[1988.]]) obje su strane gađale suparničke tankere u cilju izazivanja [[Ekonomija|ekonomske]] štete, dok je [[Oružane snage SAD-a|američka vojska]] također napadala i [[iran]]ske naftne platforme. Jedna od posljedica ovog rata su i veća kemijska zagađenja u priobalnom [[Huzestan]]u<ref name="Braulik2010.6061"/>. Najveća ekološka [[katastrofa]] dogodila se [[1991.]] godine prilikom [[Irak|iračkog]] povlačenja iz [[Kuvajt]]a nakon poraza u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]]: brojne naftne bušotine na kopnu su zapaljene što je izazvalo veliko zagađenje [[zrak]]a, dok je u [[more]] ispušteno između 240.000 i 480.000 [[m³]] sirove nafte<ref>[[#KhordaguiAlAjmi1993|Khordagui, Hosny; Al-Ajmi, Dhari (1993.)]], str. 557.-562.</ref>. Potencijalnu opasnost od ranih [[2010-ih]] godina predstavljaju i [[Ratna mornarica SAD-a|američki ratni brodovi]] na [[Nuklearni reaktor|nuklearni pogon]] odnosno iranska nuklearna elektrana u obalnom [[Bušeher]]u koji se spominju kao glavne mete u mogućem oružanom sukobu [[Iran]]a i [[SAD]]-a. Iranske [[Močvara|močvare]] na sjeveru Perzijskog zaljeva ugrožene su [[Industrija|industrijskim]] zagađenjima<ref>[[#TabatabaieAmiri1592011|Tabatabaie, Taybeh; Amiri, Fazel (15.9.2011.)]], str. 364.-365. i 373.</ref>, a [[Hidrologija|hidrološku]] neravnotežu u ovim krajevima pospješuje i izgradnja golemih [[brana]] u [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]]<ref name="KämpfSadrinasab2005.131"/>. Neki od jedinstvenih primjera zagađenja posljedica su kolosalnih [[Građevinarstvo|građevinskih]] projekata u [[Dubai]]ju i [[Katar]]u: izgradnja najvećih [[Umjetni otok|umjetnih otoka]] svijeta bitno je narušila podvodna staništa i broj pridnenih [[riba]] sveden je na 5 % u odnosu na [[1978.]] godinu<ref name="Braulik2010.6061"/>. Projekti također uništavaju i morsku travu čime se sužava stanište [[dugong]]a<ref>[[#Marsh2002|Marsh, Helene (2002.)]], str. 32.</ref>. S druge strane, pozitivna posljedica izgradnje umjetnih otoka jest širenje [[staništa]] za određene vrste [[Koralji|koralja]]<ref>[[#RieglPurkis2012|Riegl, Bernhard M.; Purkis, Samuel J. (2012.)]], 10.</ref>.

== Historija ==

=== Prahistorija ===
{{Dvostruka slika|right|Ancient cities of Sumer, Akad and Elam.jpg|200|Sumer3.jpg|200|<center>{{en icon}} [[Karta]] južne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] s prikazanim [[Civilizacija|civilizacijskim]] žarištima i promjenama [[Obala|obale]]: stanje iz [[5. milenij pne.|5000. pne.]] (''lijevo'') i [[4. milenij pne.|4000. pne.]] (''desno'')}}
[[Arheologija|Arheološka]] nalazišta uz obale [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] svjedoče o dugoj prisutnosti [[ljudi]] na području Perzijskog zaljeva<ref name="IranicaIPersGulf">[[#IranicaIPersGulf|Potts, Daniel Thomas (20.7.2005.)]]</ref>. Na arapskoj obali pronađeni su deseci lokaliteta koje karakteriziraju fino izrađene [[Strijela|strelice]] zbog čega se skupno nazivaju Arabijskom dvostranom kulturom<ref name="IranicaIPersGulf"/>. Na temelju pronađenih ostataka [[Domesticiranje|domesticiranih]] [[Domaća ovca|ovaca]] i [[Domaća koza|koza]] kultura se definitivno razlikuje od [[Epipaleolitik|epipaleolitičkih]] [[Lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] i klasificira se [[Neolitik|neolitičkom]], iako nisu pronađeni dokazi o domesticiranu [[Biljke|biljaka]]<ref name="IranicaIPersGulf"/>. Najstariji primjeri ove kulture nađeni su uz [[otok]]e kod [[Abu Zabi]]ja i datiraju se između [[6. milenij pne.|5800. i 5300. pne.]], a pretpostavlja se da je [[stočarstvo]] usvojeno posredstvom [[Pretkeramički neolitik|pretkeramičkih neolitičkih]] kultura s krajnjeg zapada [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] odnosno južnog [[Levant]]a<ref name="IranicaIPersGulf"/>. Osim uzgoja ovaca i koza, za [[Prehrana|prehranu]] stanovništva na ovim područjima od izuzetne važnosti bile su i [[školjke]], [[ribe]], te [[Dugong|dugonzi]]<ref name="IranicaIPersGulf"/>.

Na [[iran]]skoj strani obale [[Neolitik|neolitička]] nalazišta nisu pronađena<ref name="IranicaIPersGulf"/>, a [[Prahistorija|prahistorijski]] lokaliteti poput [[Halile]] (15-ak [[km]] jugoistočno od [[Bušeher]]a) datiraju se između [[6. milenij pne.|5500. i 5000. pne.]] i povezuju se s [[Eneolitik|eneolitičkom]] [[Ubaid|Ubaidskom kulturom]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]<ref>[[#CarterChallisPriestmanTofighian|Carter, Robert A.; Challis, K.; Priestman, S. M. N.; Tofighian, H. (2006.)]], str. 2. i 6.</ref>. Ubaidski lokaliteti kao što su [[Eridu]], [[Ur]], [[Larsa]], [[Girsu]] i [[Nina-Sirara]] danas su od Perzijskog zaljeva udaljeni 200 - 250 [[km]], no tokom prahistorije nalazili su se na samoj [[Obala|obali]] o čemu svjedoče kasniji [[sumer]]ski [[klinopis]]i kao i moderne [[Arheologija|arheološke]]<ref>[[#PirazzoliPluet1991|Pirazzoli, Paolo Antonio; Pluet, Jean (1991.)]], str. 111.-113.</ref> i [[Geologija|geološke]] studije<ref name="Lambeck1996.5556">[[#Lambeck1996|Lambeck, Kurt (1996.)]], str. 55.-56.</ref>. Naime, prilikom punjenja perzijskozaljevskog bazena [[Nadmorska visina|razina mora]] dosegnula je današnju oko [[5. milenij pne.|5000. pne.]], potom je oko [[4. milenij pne.|4000. pne.]] dodatno porasla na +2,0 [[Metar|m]], te se konačno počela spuštati za 0,4 m svakih 1000 godina<ref name="Lambeck1996.49"/>. Vrhunac [[holocen]]ske [[Transgresija|transgresije]] koincidira s [[Ubaid|ubaidskim razdobljem]]<ref name="Lambeck1996.5556"/> i odigrao je drastičnu ulogu na oscilacije obalnih linija s obzirom da se navedeni lokaliteti nalaze na vrlo niskoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] (od +3,0 do +5,0 [[Metar|m]]). [[Fenomen]] je prema mišljenjima stručnjaka imao dalekosežne [[Kultura|kulturne]] posljedice: podizanje mora odnosno [[katastrofa]]lna potapanja velikih područja ostala su duboko utkana u sjećanjima [[Drevna Mezopotamija|drevnih mezopotamskih]] naroda i izravno su utjecali na kasniju [[sumer]]sku književnost i [[Mezopotamska mitologija|mitologiju]] (božanstva [[Enki]] i [[Oannes]])<ref name="Lambeck1996.5556"/>. [[Ep o Gilgamešu]], najstarije sačuvano [[Književnost|književno]] djelo koje opisuje [[Poplava|opći potop]], utjecalo je i na [[Biblija|biblijsku]] [[Knjiga Postanka|priču]] o [[Noa|Noi]]<ref>[[#Coogan2009|Coogan, Michael David (2009.)]], str. 56.-57.</ref>. Činjenica da je prije [[8. milenij pne.|8000. pne.]] većina dna današnjeg Perzijskog zaljeva bilo suho odnosno plodno [[aluvij]]alno i [[Močvara|močvarno]] područje natopljeno rukavcima [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a predstavlja enigmu za [[Antropologija|antropologe]] i [[arheolog]]e koji istražuju ljudske [[Migracija|migracije]] odnosno podrijetlo prvih [[civilizacija]]<ref name="Lambeck1996.5556"/>.

=== Stari vijek ===
[[Datoteka:Relief spinner Louvre Sb2834.jpg|mini|lijevo|225px|[[Elam]]ski [[Reljef (umjetnost)|reljef]] iz [[Suza (Iran)|Suze]] s prikazom objedovanja [[ribe]] (<tt>Sb 2834</tt>, [[Louvre]] u [[Pariz]]u)]]
[[Pismo|Pisana]] [[historija]] započinje upravo na sjevernim obalama Perzijskog zaljeva gdje se krajem [[4. milenij pne.|4. milenija pne.]] u [[Sumer]]u i [[Elam]]u javljaju prva poznata pisma (uz [[Drevni Egipat|Egipat]]). Brojni [[klinopis]]i navode pomorsku trgovinu između sumerskih gradova smještenih na porječju [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a s elamskim gradovima na porječju [[Karun]]a i [[Karhe]]a<ref name="IranicaMarTradeI">[[#IranicaMarTradeI|Potts, Daniel Thomas (15.8.2009.)]]</ref>, a činjenica da je današnji [[Šat al-Arab]] tada bio pod [[more]]m podrazumijeva i plovidbu Perzijskim zaljevom<ref name="IranicaMarTradeI"/>. [[Sumerani]] su bili prvi [[Pomorstvo|pomorci]] u zaljevu<ref name="Daryaee2003.1">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 1.</ref>, no zbog nedostatka arheoloških artefakata danas nije moguće detaljno rekonstruirati izgled sumerskih i elamskih [[brod]]ova<ref name="IranicaMarTradeI"/>. Ipak, zahvaljujući klinopisima danas je poznato da je Perzijski zaljev nazivan ''Južnim morem'', a poznata su imena nekih drevnih pomorskih [[regija]] poput [[Dilmun]]a (istočna [[Arabija]] s [[Bahrein]]om) i [[Magan]]a ([[oman]]ski [[Musandam]]) koje su bile važne stanice za trgovinu [[Bakar (element)|bakrom]] i [[srebro]]m<ref name="IranicaMarTradeI"/>. Najudaljenije luke s kojoma se trgovalo u ranom [[Stari vijek|starom vijeku]] bile su smještene u [[Meluha|Meluhi]], regiji koju se poistovjećuje s [[Civilizacija Doline Inda|civilizacijom Doline Inda]] odnosno [[Harappa|Harappom]]<ref>[[#Gensheimer1984|Gensheimer, Thomas Robert (1984.)]], str. 65.-73.</ref>. Osim plemenitih [[metal]]a, arheološka istraživanja pokazuju da je u zaljevu bila razvijena trgovina [[Riba|ribom]], [[Školjke|školjkama]] i [[bitumen]]om<ref name="IranicaMarTradeI"/>. Etnička slika na obalama Perzijskog zaljeva bitno će se promijeniti kroz [[2. milenij pne.]] kada sjeverozapad naseljavaju [[Semitski narodi|semitski]] odnosno istok [[iranski narodi]] uključujući [[Perzijanci|Perzijance]] po kojima je vodena površina dobila današnje ime.

{{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Kralj [[Darije Veliki|Darije]] kaže: „Ja sam [[Perzijanci|Perzijanac]], vladar [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]] koji ovladaše [[Drevni Egipat|Egiptom]].<br />Zapovjedih kopanje ovog [[Kanal (građevina)|kanala]] od rijeke zvane [[Nil]] u Egiptu do Perzijskog mora.<br />Nakon što iskopaše kanal kako naredih, [[brod]]ovi ploviše njime od Egipta do Perzije kako i zamislih.”''|izvor=[[Darije Veliki|Darijevi]] Sueski natpisi (DZc §7-12), ~[[500. pne.]]<ref name="Redmount1995">[[#Redmount1995|Redmount, Carol Ann (1995.)]], str. 127.-135.</ref>}}

Od sredine [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]] čitavim Perzijskim zaljevom i njegovim [[obala]]ma vladati će [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]], [[Partska Monarhija|Arsakida]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Za razliku od [[Stara Grčka|starih Grka]] koji su zamišljali da poznati [[svijet]] okružuje zajednički [[ocean]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 2.</ref>, [[Iranci]] su istovremeno vjerovali da postoje dvije odvojene vodene mase − [[Istok|istočno]] more koje je uključivalo Perzijski zaljev i [[Crveno more]], odnosno [[zapad]]no more tj. [[Sredozemlje]]<ref name="MojtahedZadeh2342004.2"/>. Istočni [[Pomorstvo|pomorski]] putevi bili su dobro poznati Irancima o čemu svjedoči [[Herodot]]ov zapis u kojem [[Darije I. Veliki]] (vl. [[522. pne.|522.]] – [[486. pne.]]) zapošljava [[Karija|karijskog]] moreplovca [[Skilak Karijandski|Skilaka]] zbog istraživanja [[More|mora]] od Perzijskog zaljeva do [[Ind]]a<ref name="MojtahedZadeh2342004.4">[[#MojtahedZadeh2342004|Mojtahed Zadeh, Pirouz (23.4.2004.)]], str. 4.</ref>. Nakon što su pomorski putevi bili pomno istraženi, [[Darije I. Veliki|Darije]] se otisnuo brodovljem iz Perzijskog zaljeva i pokorio zapadnu Indiju. Većina [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog]] brodovlja izgrađena je u [[Fenicija|Feniciji]], dok su među mornarima osim Feničana također služili i [[Drevni Egipat|Egipćani]], [[Cipar|Ciprani]] i [[Grci]]<ref name="Farrokh2007.6869">[[#Farrokh2007|Farrokh, Kaveh (2007.)]], str. 68.-69.</ref>. [[Brod]]ovi iz ovog razdoblja bili su do 40 [[Metar|m]] duljine, prevozili su do 300 ljudi, a mornarički stožer bio im je smješten u [[Huzestan]]u<ref name="Farrokh2007.6869"/>. Na otoku [[Harg]]u u Perzijskom zaljevu pronađeni su epigrafski perzijski [[klinopis]]i koji govore o ugodnom životu uz korištenje [[bunar]]a<ref>[[#TehranTimes232008|Tehran Times (2.3.2008.)]]</ref>. O važnosti pomorskog [[promet]]a svjedoči [[stela]] iz [[Suez]]a koja ovjerava Darijevu gradnju prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] odnosno plovidbu od [[Nil]]a do [[Fars|Perzije]], a značajna je i kao najstariji pisani dokument koji Perzijski zaljev spominje današnjim nazivom<ref name="UNGEGN442006.12">[[#UNGEGN442006|UNGEGN (4.4.2006.)]], str. 1.-2.</ref> − vodena površina imenovana je „Perzijskim morem” ili „Morem koje počinje u Perziji” ([[Perzijski jezik|stperz.]] ''Draja tja hacâ Pârsâ'')<ref name="Redmount1995"/>. Ovaj su [[Toponim|hidronim]] kasnije preuzeli i [[Stara Grčka|Grci]]<ref name="Daryaee2003.1"/> i [[Stari Rim|Rimljani]] pa se proširio i među svim [[Jezik|jezicima]] [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]]. Navedeni podatci također upućuju i da je u [[Stari vijek|starovjekovnom]] [[Iran]]u postojala [[Geografija|znanstvena geografska]] perspektiva u globalnim okvirima<ref name="MojtahedZadeh2342004.4"/>. Iranski koncept dvaju svjetskih [[More|mora]] kasnije je preuzet u [[Kuran]]u ([[:s:Sura 55.|''Ar Rahman'' 19.-22.]]), a [[islam]]ski [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|geografi i kartografi]] koristili su ga sve do [[14. vijek]]a<ref name="MojtahedZadeh2342004.2"/>. Neposredno nakon pada [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske Perzijske Monarhije]], pomorskim putevima koje je 300 godine ranije istražio [[Skilak Karijandski|Skilak]] prolazio je i [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrov]] admiral [[Nearh]] predvodeći pritom [[Antička Makedonija|makedonsku]] vojsku od [[Ind]]a preko [[Arapsko more|Arapskog mora]] i Perzijskog zaljeva do [[Suza (Iran)|Suze]] na rijeci [[Karun]]<ref name="Bosworth1988">[[#Bosworth1988|Bosworth, Clifford Edmund (1988.)]], str. 541.-566.</ref>. Iako Nearhova knjiga ''Indika'' nije začuvana, brojne njegove zabilješke danas su poznate zahvaljujući djelima [[Strabon]]a, [[Arijan|Arijana Nikomedijskog]] i [[Diodor Sicilski|Diodora Sicilskog]], a uključuju detaljne opise [[Popis iranskih rijeka|rijeka]], [[životinja]], [[Biljke|biljaka]] ljudi i njihovih običaja uz obale [[Karmanija|Karmanije]] i [[Fars|Perzije]]<ref name="Bosworth1988"/>. Iz kasnijeg [[Seleukidska Monarhija|seleukidskog]] i [[Partska Monarhija|partskog perioda]] o Perzijskog zaljevu postoji mali broj podataka, a jedno od njih je knjiga „Putovanje [[Crveno more|Eritrejskim morem]]” nepoznatog autora koja u XXVII. i XXXVI. odlomku spominje perzijsku luku Ommanu bogatu [[zlato]]m, [[datulja]]ma, [[vino]]m, [[Odjeća|odjećom]], [[grimiz]]om i [[biser]]ima<ref name="IranicaMarTradeI"/>. Međutim, moderni [[historičar]]i nisu usuglašeni radi li se o luci na iranskoj ili arapskoj strani obale<ref name="IranicaMarTradeI"/>. Ostale neidentificirane luke su [[Gerha]] koju spominje [[Strabon]], te [[Karaks-Spasinu]] koju [[Plinije Stariji]] smješta na sjever Perzijskog zaljeva. Oko [[100.]] godine na obalu Perzijskog zaljeva došao je [[Gan Ying]], [[kinezi|kineski]] diplomat u službi [[Dinastija Han|dinastije Han]], čiji je zadatak bio da ode na zapad i stupi u kontakt sa Rimljanima. [[Partska Monarhija|Partski]] pomorci su ga informirali da bi morao ploviti oko [[Arabija|Arapskog poluotoka]] i da bi ovisno o povoljnim vjetrovima plovidba mogla trajati do dvije godine, pa se Gan obeshrabren vratio u Kinu i podnio izvještaj koji je sačuvan u ''[[Knjiga Kasnijeg Hana|Knjizi kasnijeg Hana]]''.
[[Datoteka:Indo-Sassanid.jpg|mini|lijevo|275px|{{en icon}} Pomorske i kopnene [[promet]]ne rute u [[Rimsko Carstvo|Rimskom]], [[Sasanidska Monarhija|Sasanidskom]] i [[Gupta Carstvo|Gupta Carstvu]]]]
Transazijske [[promet]]ne rute bitno su dobile na značaju na prijelazu iz [[3. vijek|3.]] u [[4. vijek]] prilikom stabilizacije dvaju velikih carstava – [[Sasanidska Monarhija|Sasanidskog Perzijskog]] na [[istok]]u odnosno [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[zapad]]u<ref name="Daryaee2003.41516">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 4. i 15.-16.</ref>. Zbog njihovih [[Rimsko-perzijski ratovi|političkih tenzija]] odnosno povremenih sukoba trgovci su nerijetko preferirali pomorske prometne rute nauštrb [[Azija|kontinentalnih]], a dva važna odvojka bili su [[Crveno more]] i Perzijski zaljev odakle se [[roba]] otpremala na zapad preko [[Mezopotamija|Mezopotamije]]<ref name="Daryaee2003.41516"/>. U 4. vijeku [[Amijan Marcelin]] opisuje Perzijski zaljev kao more prepuno [[brod]]ovima odnosno njegove obale ispunjene [[grad]]ovima i [[Selo|selima]]<ref name="Daryaee2003.9">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 9.</ref>, a [[Mojsije Horenski]] piše o izuzetnoj kvaliteti zaljevskih [[biser]]a koji su vrlo cijenjeni na sasanidskom dvoru<ref name="IranicaMarTradeI"/>. S obzirom da ograničen broj [[Primarna literatura|primarnih izvora]] spominje [[Sasanidska Monarhija|sasanidsku]] [[Mornarica|mornaricu]], pretpostavlja se da su iranske [[Luka|luke]] bile uglavnom [[Trgovina|trgovačkog]] karaktera<ref name="Daryaee2003.6">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 6.</ref>. Rev-Ardašir (moderni [[Rišaher]]) bio je glavna sasanidska [[luka]] iz koje je roba opskrbljivala [[Firuzabad]], [[Bišapur]] i [[Istahr]]<ref>[[#CarterChallisPriestmanTofighian|Carter, Robert A.; Challis, K.; Priestman, S. M. N.; Tofighian, H. (2006.)]], str. 33.</ref>. Drugi važni lučki grad bio je [[Siraf]] koji je gravitirao prema [[Širaz]]u i [[Firuzabad]]u, a njegovo osnivanje datira se u vrijeme vladavine [[Šapur II.|Šapura II.]]<ref name="Daryaee2003.6"/> [[Sasanidi]] su imali [[Kolonija|kolonije]] na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i u [[Malezija|Maleziji]], no one nisu bile vojnog već trgovačkog tipa<ref name="Daryaee2003.8">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 8.</ref>. Prisutnost [[Kina|kineskih]] pomorskih trgovaca u Perzijskom zaljevu ovjerena je još u [[4. vijek]]u, dok su također na obali južne [[Kina|Kine]] pronađeni sasanidski [[Srebro|srebrenjaci]] što svjedoči o aktivnoj iransko-kineskoj pomorskoj trgovini<ref>[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 13.</ref>. Sasanidske umjetnine poput [[Staklo|stakla]] pronađene su i u [[Koreja|Koreji]] i [[Japan]]u, ali danas nije moguće sa sigurnošću utvrditi jesu li tamo stizale izravnim pomorskim putem iz Perzijskog zaljeva ili pak kopnenim [[karavana]]ma<ref name="IranicaMarTradeI"/>. Glavni sasanidski [[izvoz]]ni proizvodi bili su [[platno]], [[vuna]], [[pamuk]], [[parfem]]i i osobito [[Perzijski tepih|tepisi]]<ref name="Daryaee2003.3">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 3.</ref>, a iz [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]] prvenstveno je uvožena [[svila]]<ref name="IranicaMarTradeI"/>. [[Rimsko-perzijski ratovi]] i visoki sasanidski [[porez]]i na svilu nagnali su Rimljane da potraže [[Put tamjana|nove pomorske rute]] preko [[Crveno more|Crvenog]] i [[Arapsko more|Arapskog mora]], što je pak za posljedicu imalo jačanje [[promet]]a u zapadnoj [[Arabija|Arabiji]] odnosno naglo bogaćenje gradova poput [[Meka|Meke]]<ref>[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 5.</ref>. Iz [[Arapski jezik|arapskih]] izvora saznajemo da su u kasnom [[Sasanidska Monarhija|sasanidskom periodu]] odnosno [[Stari vijek|starom vijeku]] većinu stanovništva na obali zaljeva činili [[Perzijanci]], dok su [[Arapi]] živjeli u okolnim [[pustinja]]ma<ref name="Daryaee2003.9"/>

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Stylized Persian Gulf.jpg|mini|desno|250px|{{ar icon}} Perzijski zaljev ([[Istahri]], [[10. vijek|10. v.]])]]
[[Srednji vijek]] na području Perzijskog zaljeva započinje s [[Arapi|arapskim]] pohodima i širenjem [[islam]]a od sredine [[7. vijek]]a. Osvajanje zaljevskih [[luka]] bilo je od vitalnog značaja zbog prometnih i ekonomskih veza s bogatim [[orijent]]alnim državama tog vremena<ref name="Daryaee2003.8"/>. Neki od lučko-prometnih čvorišta u ranom srednjem vijeku bili su otok [[Hormuz (otok)|Hormuz]] odakle se [[roba]] otpremala na sjever prema [[Ras al-Kajma|Džulfaru]] i [[Sirdžan]]u, zatim [[Bandar-e Lenge]] koji je gravitirao [[Darab]]u u [[Fars]]u, te otok [[Harg]] koji je imao stratešku važnost još u [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskom]] i [[Sasanidska Monarhija|sasanidskom periodu]]<ref name="Daryaee2003.8"/>. [[Siraf]], mali lučki grad koji je ranije bio sasanidskom vojnom lukom i obalnom promatračnicom, u [[islam]]skom se razdoblju preobrazio u trgovačku luku i veleban grad s kojim se prema pisanju [[Perzijanci|Perzijanca]] [[Istahri]]ja oko [[850.]] godine mogao mjeriti isključivo [[fars]]ki [[Širaz]]<ref name="Daryaee2003.7">[[#Daryaee2003|Daryaee, Touraj (2003.)]], str. 7.</ref>. Isti autor također navodi da su gradske [[Kuća|kuće]] građene od [[Drvo (materijal)|drva]] iz [[Indija|Indije]] i [[Zanzibar]]a, a arheološka istraživanja u gradu su među ostalim otkrila i [[Kina|kineski]] [[porculan]], te [[Kovanica|kovanice]] iz srednjovjekovne [[Španjolska|Španjolske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Sirija|Sirije]]. Kao i u [[Stari vijek|starom vijeku]], Perzijski zaljev bio je jedino svjetsko more iz kojeg su vađeni biseri<ref name="Daryaee2003.3"/>. Istahri je u svom djelu „Knjiga tradicija zemalja” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Kitāb al-masālik va’l-mamālik'') iscrtao [[Karta|kartu]] Perzijskog zaljeva u preciznom radijalnom obliku<ref>[[#Kamal1933|Kamal, Yusuf (1933.); ur. Sezgin, Fuat (1987.)]], III., str. 584.-622.</ref>, dok su istovremeno njegovi [[Evropa|evropski]] suvremenici slijedili [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevu]] ili [[bizant]]sku [[Kartografija|kartografsku]] tradiciju prikazivajući ga u nepravilnom pravokutnom ili izduženom obliku<ref name="IranicaGeoIVCart">[[#IranicaGeoIVCart|Alai, Cyrus (15.12.2000.)]]</ref>. [[Iran]]ska regija [[Fars|Fars (Perzija)]] tijekom srednjeg vijeka obuhvaćala je čitavu istočnu obalu Perzijskog zaljeva uključujući pripadajuće [[otok]]e<ref name="Wilson2011.71">[[#Wilson2011|Wilson, Arnold Talbot (2011.)]], str. 71.</ref>, a [[Arapi|arapski]] geografi dijelili su je na dva dijela − ''Sardsir'' ili „hladnu zemlju” ([[Iranska visoravan|kontinentalna unutrašnjost]]) odnosno ''Garmsir'' ili „toplu zemlju” uz morsku obalu<ref name="Wilson2011.71"/>. Osim istočnih i [[Mezopotamija|mezopotamskih]] luka uključujući [[Abasidi|abasidsku]] prijestolnicu [[Bagdad]], važna pomorska čvorišta nalazila su se i na Bahreinu i poluotoku Musandam. S [[Bahrein]]a je oko [[900.]] godine pokrenuta [[Šijiti|šijitskih]] [[Karmati|Karmata]] pobuna protiv [[Abasidi|abasidskih kalifa]], a na [[Musandam]]u je rođena dinastija koja je oko [[1100.]] godine osnovala obalno [[Hormuško kraljevstvo]]<ref name="IranicaHormuzII">[[#IranicaHormuzII|Floor, Willem (15.12.2004.)]]</ref>. Generalno, golemi srednjovjekovni [[kalifat]] stvorio je još stabilnije političko okruženje od onog u rimsko-sasanidsko doba zahvaljujući kojem je [[trgovina]] u zaljevu cvala više nego ikad, no takva idilična situacija naprasno je prekinuta u [[13. vijek]]u kada su [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] poharali ne samo lučke gradove<ref name="Daryaee2003.7"/> već i prijestolnicu [[Bagdad]], pa čak i najudaljenije trgovačke partnere poput [[Kina|Kine]]. U kasnom srednjem vijeku, neki od [[Evropa|evropskih]] [[putopisac]]a koji su putovali obalom Perzijskog zaljeva bili su [[Odorik iz Pordenonea]] i [[Marko Polo]]<ref name="IranicaHormuzII"/>.

=== Novi vijek ===
[[Datoteka:Artillery Watch Tower.jpg|mini|lijevo|225px|Ostaci [[portugal]]ske tvrđave na [[Hormuz (otok)|Hormuzu]]]]
Početak [[Novi vijek|novog vijeka]] na prostorima Perzijskog zaljeva obilježen je ponovnom uspostavom [[iran]]ske dominacije pod [[Safavidska Monarhija|safavidskom dinastijom]], širenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u pomorski povezanoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], te pojavom [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] sila što je posljedica [[Velika geografska otkrića|velikih pomorskih otkrića]] odnosno uspostave [[Put začina|Puta začina]]<ref name="IranicaPortI">[[#IranicaPortI|Cunha, João Teles (20.7.2009.)]]</ref>. Ova je ruta spajala [[Indija|Indiju]] i [[Malajski arhipelag]] s Evropom opkoljavajući pritom [[Afrika|Afriku]], a Perzijski zaljev je zahvaljujući [[#Geografija|geografskom]] položaju predstavljao idealno utočište odnosno stanicu za trgovinu s državama [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]]. Prvi [[Evropa|Evropljani]] koji su se pojavili u Perzijskom zaljevu bili su [[Portugalci]] − njihova flota iskrcala se [[1501.]] godine na otoku [[Hormuz (otok)|Hormuz]], pokorila lokalno [[Hormuško kraljevstvo|kraljevstvo]], te tijekom sljedećih sedam godina izgradila veliku [[Utvrda|utvrdu]]<ref name="IranicaPortI"/>. Izuzevši glavnu, manje utvrde također su izgrađene i u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]], [[Ras al-Kajma|Džulfaru]], [[Katif]]u, te na otocima [[Bahrein]]u i [[Tarut]]u. Usprkos prvotnom negodovanju, [[Safavidi|iranski Safavidi]] kroz [[15. vijek]] tolerirali su [[portugal]]sku prisutnost na obalama s obzirom da im nisu u stanju parirati na moru, niti su Portugalci imali pretenzija prema [[Iranska visoravan|iranskoj kontinentalnoj unutrašnjosti]], a osobito zato što su u Osmanlijama vidjeli zajedničkog neprijatelja<ref name="IranicaPortI"/>. [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su [[1552.]] i [[1581.]] godine pokušale zaposjesti [[Hormuz (otok)|Hormuz]], no ekspedicije završavaju neuspjehom i portugalska pomorska dominacija u Perzijskom zaljevu nastavlja se sve do [[1620-ih]] godina. Osim portugalskih, važne [[Luka|luke]] iz ovog razdoblja uključuju i iransku [[Bandar-e Kong]] pokraj današnje [[Bandar-e Lenge]] odnosno osmanlijsku [[Basra|Basru]] na [[Šat al-Arab]]u<ref>[[#Floor2006|Floor, Willem (2006.)]]</ref>.
[[Datoteka:Gombroon·Persia·1704.jpg|mini|lijevo|225px|[[Nizozemska]] trgovačka stanica<br />u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]] ([[1704.]])]]
[[Datoteka:Telgraph Island 2.jpg|mini|desno|175px|Postavljanje [[telegraf]]a od [[Musandam]]a do [[Bušeher]]a ([[1864.]])]]
Nakon što je početkom [[17. vijek]]a konsolidirao kontinentalne granice prema [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] i [[Uzbeci]]ma, [[iran]]ski vladar [[Abas I.|Abas Veliki]] pokreće niz pomorskih operacija protiv [[portugal]]skih [[kolonija]] u Pezijskom zaljevu. Godine [[1602.]] Portugalci su protjerani iz [[Bahrein]]a<ref name="IranicaHormuzII"/>, a [[1622.]] unajmljuje flotu [[Britanska Istočnoindijska kompanija|Britanske Istočnoindijske kompanije]] koja iskrcava [[Oružane snage Irana|iransku vojsku]] na otok [[Hormuz (otok)|Hormuz]]<ref name="IranicaAngIranRelI">[[#IranicaAngIranRelI|Ferrier, Ronald W. (15.12.1985.)]]</ref>. Opsada portugalske [[Utvrda|utvrde]] završava uspješno uz minimalne ljudske gubitke među kojima je bio i slavni [[Englezi|engleski]] pomorac [[William Baffin|W. Baffin]]<ref>[[#Wilson2011|Wilson, Arnold Talbot (2011.)]], str. 146.</ref>. Ovim pohodima okončana je [[portugal]]ska prisutnost, a sljedeći vijek i pol proteklo je bez političke prisutnosti [[Evropa|evropskih]] sila odnosno u znaku suparništva [[Safavidska Monarhija|safavidskog]] [[Iran]]a, [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Arapi|arapskog]] [[Oman]]a. Međutim, s obzirom da niti jedna od navedenih strana nije raspolagala s većom flotom, [[promet]] u Perzijskom zaljevu predvodili su [[Britansko Carstvo|Britanci]], [[Francusko carstvo|Francuzi]], [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolci]] i [[Nizozemska|Nizozemci]] kojima su ovisno o političkim uvjetima davane razne trgovačke privilegije<ref>[[#IranicaDutchPersRel|Floor, Willem (15.12.1996.)]]</ref>. Regionalni sukobi kulminirali su sredinom [[18. vijek]]a kada iranski vladar [[Nader-šah]] protjeruje Osmanlije s juga [[Mezopotamija|Mezopotamije]], a potom u [[Bušeher]]u gradi novu vojnu [[Luka|luku]] odakle pokreće i uspješne pohode protiv [[Oman]]aca na južnoj obali zaljeva<ref>[[#Wilson2011|Wilson, Arnold Talbot (2011.)]], str. 173.</ref>. Ipak, potpuna iranska kontrola nad zaljevom bila je kratkog vijeka jer slabosti proizišle Naderovim pohodima po Indiji i Omanu odnosno dinastijskim sukobima u samom [[Iran]]u tijekom [[1750-ih]] i [[1760-ih]] godina iskorištavaju Britanci koji zaposjedaju [[Mogulsko Carstvo|mogulsku Indiju]], odakle potom vode pohode i na obale Perzijskog zaljeva<ref name="IranicaAngIranRelI"/>.

Zauzimanjem [[Bušeher]]a [[1763.]] godine započinje dvovjekovni period [[UK|britanske]] prevlasti na obalama Perzijskog zaljeva. Krajem [[18. vijek]]a uspostavljena je trgovačka kontrola i nad [[Oman]]om, a zbog učestalih [[Pirati|piratskih]] napada [[Vehabije|vehabijskih]] [[Arapi|Arapa]] godine [[1809.]] pokrenuta je pomorska ekspedicija kojom su prisvojeni obalni dijelovi [[Arabija|Arabije]] od [[Bahrein]]a do [[Musandam]]a<ref name="Wilson2011.204205">[[#Wilson2011|Wilson, Arnold Talbot (2011.)]], str. 204.-205.</ref>. Obalni dijelovi današnjih [[UAE]] ranije su često bili nazivani [[Piratska obala|Piratskom obalom]]<ref name="Wilson2011.204205"/>, dok se nakon britanskog sklapanja primirja s lokalnim [[Šeik|šeicima]] počela nazivati Obalom primirja ([[Engleski jezik|engl.]] ''Trucial coast'')<ref>[[#Wilson2011|Wilson, Arnold Talbot (2011.)]], str. 224.</ref>. Potpisivanje ugovora o britansko-arapskom savezništvu na neograničeno vrijeme bio je jedan od povoda kratkotrajnog [[Anglo-iranski rat|rata]] između [[UK|Britanaca]] i [[Iran]]aca, no sukob nije doveo do ikakvih teritorijalnih promjena. Daljnjim jačanjem [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] krajem [[19. vijek]]a arapske državice postale su [[protektorat]]ima, a početkom [[20. vijek]]a prisvojena je i [[Osmansko Carstvo|osmanlijska]] [[Mezopotamija]] čime je Perzijski zaljev u potpunosti bio politički podijeljen između Britanije i [[Iran]]a.

Prisutnost [[Evropa|Evropljana]] na ovim područjima tijekom [[Novi vijek|novog vijeka]] rezultirala je napretkom u [[Kartografija|kartografiji]] Perzijskog zaljeva. Jedan od prvih većih pomaka bila je [[karta]] [[Jean Baptiste Bourguignon d'Anville|J. B. B. d’Anvillea]] iz [[1712.]] godine koja je izrađena na temelju [[UK|britanskim]] istraživanja i podataka prikupljenih od [[Engelbert Kaempfer|E. Kaempfera]] još [[1712.]] godine<ref>[[#Lazar1986|Lazar, M. (1986.)]], II., str. 594.</ref>. Opsežna istraživanja [[Obala|obale]] i [[otok]]a Perzijskog zaljeva između [[1820.]] i [[1829.]] godine proveo je [[UK|britanski]] ''Bombay Marine'' ([[Britanska Indija|indijski]] ogranak [[Britanska kraljevska ratna mornarica|kraljevske ratne mornarice]]) i rezultirao izradom 31 karte i [[Luka|lučkih]] nacrta poznatih kao „[[Časna Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske]] karte Perzijskog zaljeva” ([[Engleski jezik|engl.]] ''East India Company Charts of the Persian Gulf'')<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Ove karte odnosno nacrti bili su popraćeni [[tekst]]ualnim opisima i [[Boja|obojenim]] prikazima priobalja<ref>[[#Cook1990|Cook, Andrew S. (1990.)]]</ref>.

== Geopolitika ==

=== Pomorske granice ===
[[Datoteka:Iranian borders in Omans and Persian Gulf (Cro).PNG|mini|desno|400px|{{legenda-linija|grey solid 3px|Granice [[Teritorijalno more|teritorijalnih mora]]}}{{legenda-linija|black solid 3px|[[Državna granica|Državne granice]] i [[epikontinentalni pojas]]evi}}{{legenda-linija|black dotted 3px|Nerješeni status razgraničenja}}{{legenda-linija|red solid 3px|Granice [[Iran]]a i [[Arapska liga|arapskih država]]}}]]
Potreba za određivanjem središnje granice Perzijskog zaljeva pojavila se [[1965.]] godine kada su je [[Teheran]] i [[London]] okvirno definirali na temelju [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnih pojaseva]] između [[Iran]]a na istoku odnosno [[UK|britanskih]] [[protektorat]]a na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 263.</ref>, a upotpunjena je tri godine kasnije kada je Iran sklopio i sličan bilateralni ugovor sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]<ref name="UNOLAIran">[[#UNOLAIran|UN OLA: Iran (3.2.2012.)]]</ref>. Prilikom postizanja potonjeg sporazuma presudnu ulogu odigrala su bogata [[Nafta|naftna]] polja odnosno otoci [[Farsi (otok)|Farsi]] i [[Arabi (otok)|Arabi]] zbog kojih iransko-saudijska granica djelomično odstupa od [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalne linije]]<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 295.</ref>. Tijekom [[1960-ih]] godina započela su i razgraničenja na sjeveru zaljeva s osamostaljenim [[Kuvajt]]om, no precizne morske granice nisu definirane do današnjeg dana zbog trostranih političkih nesuglasica na razini [[Iran]] – [[Irak]] – [[Kuvajt]]. U geografskom smislu, najveći problem predstavljali su iranski otok [[Harg]] odnosno kuvajtski otok [[Failaka]] s obzirom da obje strane potraživale da njihov [[otok]] bude temeljnom točkom za određivanje središnje linije, dok su istovremeno drugoj strani negirali to pravo. Iako su se [[1970.]] godine [[Iran]] i [[Kuvajt]] usuglasili da prihvaćaju relevantnost oba [[otok]]a, ratificiranje sporazuma je odgođeno do daljnjeg<ref>[[#MojtahedZadeh2006|Mojtahed Zadeh, Pirouz (2006.)]], str. 273.</ref>.

Pomorsko razgraničenje posebno se zakompliciralo [[1971.]] godine kada su nezavisnost od [[UK|Britanije]] proglasili [[Katar]], [[Bahrein]] i [[UAE]]. Iran je iste godine potpisao pomorski granični ugovor s [[Katar]]om<ref name="UNOLAIran"/> i dvije zemlje nisu imale daljnjih nesporazuma, no u žarištu spora našli su se otoci [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]] odnosno cijeli [[Bahrein]] koje je [[Iran]] potraživao od [[Britansko Carstvo|Britanije]] još od [[1930-ih]] godina<ref>[[#IranicaGBIIOver|Wright, Denis (15.12.2002.)]]</ref>. Ubrzo su Iranci prihvatili samostalnost [[Bahrein]]a<ref name="UNOLAIran"/>, a otoke Veliki i Mali Tunb zaposjeli su [[Oružane snage Irana|vojskom]] čime je započeo dugogodišnji spor s [[UAE|Emiratima]]. Godine [[1975.]] sklopljen je i bilateralni ugovor Irana i [[Oman]]a čime je određena granica u strateški važnom [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]<ref name="UNOLAIran"/>. Pomorske granice bivših britanskih protektorata uglavnom su bile određene sporazumima lokalnih vlasti prije njihovog osamostaljenja, s izuzetkom [[Katar]]a i [[Bahrein]]a koji se i danas spore oko [[Zubarah]]a i [[Havar]]a s pripadajućim [[Havar (arhipelag)|arhipelagom]]. [[Irak]] i [[Kuvajt]] također imaju otočne sporove oko [[Bubijan]]a i [[Varbah]]a koji su se rasplamsali tijekom [[Zaljevski rat|rata]] s početka [[1990-ih]], no [[1993.]] godine prihvatili su smjernice [[UN]]-ove komisije. Godine [[2010.]] Kuvajt je sklopio bilateralni sporazum sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] čime je riješen status [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]]. Nakon trodesetljetnih sporova zbog [[Musandam]]a, godine [[2003.]] [[Oman]] i [[UAE]] potpisali su tajni sporazum o pomorskom razgraničenju, no nije poznat niti jedan njegov detalj. Sukladno [[UN]]-ovoj [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|konvenciji o pravu mora]], [[teritorijalne vode]] država Perzijskog zaljeva obuhvaćaju obalni pojas širine 12 [[Morska milja|morskih milja]] uz jednako širok [[vanjski pojas]].

{|
|- bgcolor="#dddddd"
!colspan=5|<big>Pomorske granice

|- bgcolor="#dddddd"
!width=175px|Granica:<br /><small>([[Zapad|W]]→[[Istok|E]])</small>
!width=175px|Vrsta:<br /><small>([[Teritorijalno more|T. m.]] / [[Epikontinentalni pojas|E. p.]])</small>
!width=300px|Kronologija razgraničenja:<br /><small>(Sporazumi, mir. ugovori, arbitraže i protokoli)</small>
!width=75px|Status:<br /><small>([[{{CURRENTYEAR}}.]])</small>
!width=150px|Sporna područja:

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Irak}} [[Irak]] − [[Iran]] {{flagicon|Iran}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"| −
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> Ušće [[Šat al-Arab]]a

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Irak}} [[Irak]] − [[Kuvajt]] {{flagicon|Kuvajt}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Komisija (1993.)<ref name="UNOLAIraq">[[#UNOLAIraq|UN OLA: Iraq (20. oktobar 2011.)]]</ref><ref name="UNOLAKuwait">[[#UNOLAKuwait|UN OLA: Kuwait (3. februar 2012.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Bubijan]] i [[Varbah]]

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Iran}} [[Iran]] − [[Kuvajt]] {{flagicon|Kuvajt}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1970.)<ref name="UNOLAIran" /><ref name="UNOLAKuwait" />
|align="center"| <span style="color:grey;">Neratificiran</span>
|align="left"|<small> E. pojas

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Kuvajt]] {{flagicon|Kuvajt}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (2000.; r. 2001.)<ref name="UNOLAKuwait" /><ref name="UNOLAKSA">[[#UNOLAKSA|UN OLA: Saudi Arabia (3. februar 2012.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Iran]] {{flagicon|Iran}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1968., r. 1969.)<ref name="UNOLAIran" /><ref name="UNOLAKSA" />
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Bahrein]] {{flagicon|BHR}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1958.)<ref name="UNOLAKSA" /><ref name="UNOLABahrain">[[#UNOLABahrain|UN OLA: Bahrain (6. maj 2010.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[Katar]] {{flagicon|Katar}}
|align="center"| teritorijalna
|align="left"|<small> Sporazum (1965., r. 1971.)<ref name="UNOLAKSA" /><ref name="UNOLAQatar">[[#UNOLAQatar|UN OLA: Qatar (6. januar 2010.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|BHR}} [[Bahrein]] − [[Katar]] {{flagicon|Katar}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"| −
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Zubarah]] i [[Havar]] s [[Havar (arhipelag)|arhipelagom]]

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|BHR}} [[Bahrein]] − [[Iran]] {{flagicon|Iran}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum Iran-UK (1965.), sporazum (1971., r. 1972.)<ref name="UNOLAIran" /><ref name="UNOLABahrain" />
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Katar}} [[Katar]] − [[Iran]] {{flagicon|Iran}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum Iran-UK (1965.), sporazum (1969., r. 1970.)<ref name="UNOLAIran" /><ref name="UNOLAQatar" />
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Katar}} [[Katar]] − [[UAE]] {{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1969.)<ref name="UNOLAQatar" /><ref name="UNOLAUAE">[[#UNOLAUAE|UN OLA: UAE (9. decembar 2011.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]] − [[UAE]] {{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
|align="center"| teritorijalna
|align="left"|<small> Sporazum (1974.)<ref name="UNOLAKSA" /><ref name="UNOLAUAE" />
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> T. more

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Iran}} [[Iran]] − [[UAE]] {{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
|align="center"| epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum Iran-UK (1965.), sporazum Iran-Dubai (1974.)<ref name="UNOLAIran" /><ref name="UNOLAUAE" />
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Abu Musa]], [[Veliki Tunb|Veliki]] i [[Mali Tunb]]

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Oman}} [[Oman]] − [[UAE]] {{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Tajni sporazum (2003.)<ref name="UNOLAUAE" /><ref name="UNOLAOman">[[#UNOLAOman|UN OLA: Oman (9. rujan-септембар 2010.)]]</ref>
|align="center"| <span style="color:red;">Neriješen</span>
|align="left"|<small> [[Musandam]]

|- bgcolor="#eeeeee"
!align="center"| {{flagicon|Oman}} [[Oman]] − [[Iran]] {{flagicon|Iran}}
|align="center"| teritorijalno-epikontinentalna
|align="left"|<small> Sporazum (1974., r. 1975.), sporazum (2000.)<ref name="UNOLAIran" /><ref name="UNOLAOman" />
|align="center"| <span style="color:green;">Riješen</span>
|align="left"| −
|}

=== Vojne baze ===
{{Dvostruka slika|left|Iranian kilo class submarine.jpg|175|US Navy 050605-N-0905V-014 In an exceptional display of pride and patriotism the Battle Flag is unfurled aboard the Gold Eagle as she makes her way through the Persian Gulf.jpg|180|<center>[[Oružane snage Irana|Iranska]] podmornica [[Podmornice klase Kilo|klase ''Kilo'']]|<center>[[Ratna mornarica SAD-a|Američki]] nosač [[USS Carl Vinson (CVN-70)|''Carl Vinson'']]}}

[[Oružane snage Irana]] raspolažu s najviše [[Vojska|vojnih]] baza i postrojenja, a glavna [[luka]] i mornarički stožer nalazi im se u [[Bandar Abas|Bandar-e Abasu]]. Sporedne baze koncentrirane uz [[Hormuški tjesnac]] također uključuju [[Bandar-e Lenge]] i one na otocima [[Kešm]]u, [[Larak]]u, [[Siri]]ju i [[Abu Musa|Abu Musi]]. Ostale mornaričke baze su [[Bušeher]] s obližnjim [[Harg]]om, te [[Bandar-e Homeini]], [[Bandar-e Mahšaher]] i [[Horamšaher]] na krajnjem sjeveru. Kao u slučaju potonje luke, u [[Šat al-Arab]]u smješteni su [[Um Kasr]] i [[Basra]] koji služe kao baze maloj [[Irak|iračkoj]] mornarici. Oko 56 [[km]] južno od grada [[Kuwait]]a nalazi se [[Ras al-Kulajah]], jedina pomorska baza u [[Kuvajt]]u. [[Saudijska ratna mornarica]] djeluje iz [[Džubail]]a koji je sjedište cjelokupnoj Istočnoj floti. Mornaričke baze ostalih država su [[Mina Salman]] i [[Manama]] u [[Bahrein]]u, [[Doha]] i otok [[Halul]] u [[Katar]]u, [[Abu Zabi]] u [[UAE|Emiratima]], te otok [[Ganam]] kod [[Musandam]]a u [[Oman]]u.

U Perzijskom zaljevu također su stalno prisutne mornarice [[Zapadni svijet|zapadnih]] sila i to zbog strateške kontrole nad kolosalnim zalihama [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|plina]]<ref>[[#Soucek2008|Soucek, Svatopluk (2008.)]]</ref>. Bahreinska luka [[Mina Salman]] sjedište je cijeloj Petoj floti [[SAD|američke]] [[Ratna mornarica SAD-a|ratne mornarice]] koja se također redovito služi i [[UAE|emiratskom]] lukom [[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]] u [[Dubai]]ju. Oko 50 [[km]] od Abu Zabija nalazi se i stalna [[francuska]] mornaričko-zračna baza [[Francuska vojna baza u UAE-u|''Camp de la Paix'']].

== Nomenklatura i kontroverzije ==
<div style="width: 280px; float: right; margin-left: 10px; margin-bottom: 10px; padding: 3px; border: 1px solid #000000; height: 520px; overflow: auto;">
<center>'''Galerija historijskih karata:'''
[[Datoteka:Mappa di Eratostene.jpg|mini|250px|{{en icon}} [[Karta svijeta]]<br />([[Eratosten]], [[3. vijek pne.|3. v. pne.]], rek. iz [[1883.]])]]
[[Datoteka:Cosmographia Claudii Ptolomaei ante 1467 (7456248) (cropped).jpg|mini|250px|{{la icon}} <tt>VI.</tt> ''Sinus Persicus, [[Arabija|Arabia Felix]], [[Karmanija|Carmania]]'' ([[Klaudije Ptolemej|K. Ptolemej]], [[2. vijek|2. v.]], rek. iz [[1467.]])]]
[[Datoteka:Ibn Howqal World map.jpg|mini|250px|{{ar icon}} [[Karta svijeta]]<br />([[Ibn Havkal]], [[10. vijek|10. v.]])]]
[[Datoteka:Map of 1531 denoting Sinus Persicus, Nova et Integra Universi Orbis Descriptio.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Nova et Integra Universi Orbis Descriptio'' ([[Oronce Finé|O. Finé]], [[1532.]])]]
[[Datoteka:PG NSW Image jpeg.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''La Table de la region orientale''<br />([[Sebastian Münster|S. Münster]], [[1540.]])]]
[[Datoteka:Persici Sive Sopho Rvm Regni Typvs.The Ortelius map of Persia, Antwerp, 1570.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Persici Sive Sophorum Regni Typus''<br />([[Abraham Ortelius|A. Ortelius]], [[1570.]])]]
[[Datoteka:Arabia Felice Nuova Tavola 1574.jpg|mini|250px|{{it icon}} ''Arabia Felice Nuova Tavola''<br />([[Girolamo Ruscelli|G. Ruscelli]], [[1574.]])]]
[[Datoteka:Gerard de Jode version, Prime Partos Asia (Antwerp, 1577).jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Prime Partos Asia''<br />([[Gerard de Jode|G. de Jode]], [[1577.]])]]
[[Datoteka:Matthaus 1598.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Persia; Media''<br />([[Matthias Quad|M. Quad]], [[1602.]])]]
[[Datoteka:Hondius 1610.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Asia Nova Descriptio''<br />([[Jodocus Hondius|J. Hondius]], [[1610.]])]]
[[Datoteka:Mercator-Hondius (1634) Ottoman Empire.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Turcicum Imperium'' ([[Jodocus Hondius II.|J. Hondius II.]], [[1634.]])]]
[[Datoteka:Hondius Jodocus and Janssonius Johannes. Persici vel Sophorum Regni Typus. (Amsterdam 1636).jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Persici vel Sophorum Regni Typus''<br />([[Jan Janssonius|J. Janssonius]], [[1636.]])]]
[[Datoteka:Pierre Du Val. Expeditionis Alexandri Magni Per Europam, Asiam et Africam. 1654.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Expeditionis Alexandri Magni''<br />([[Pierre Duval|P. Duval]], [[1654.]])]]
[[Datoteka:Persia. Sive Sophorvm Regnvm. Janssonius map of Persia. 1666.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Persia''<br />([[Jan Janssonius|J. Janssonius]] prema [[Joan Blaeu|J. Blaeuu]], [[1666.]])]]
[[Datoteka:Gulf16..JPG|mini|250px|{{la icon}} ''Arabia Felix'' (autor nepoznat, [[17. vijek|17. v.]])]]
[[Datoteka:Pieter van der Aa - The Coast of Arabia the Red Sea, and Persian Sea of Bassora Past the Straits of Hormuz.tif|mini|250px|{{la icon}} ''Arabie'' ([[Pieter van der Aa|P. van der Aa]], [[1707.]])]]
[[Datoteka:Jomann Imperium Periscum.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Imperii Persici''<br />([[Johann Baptist Homann|J. B. Homann]], cca [[1715.]])]]
[[Datoteka:1724 De L'Isle Map of Persia (Iran, Iraq, Afghanistan) - Geographicus - Persia-delisle-1724.jpg|mini|250px|{{fr icon}} ''Carte de Perse''<br />([[Guillaume Delisle|G. Delisle]], [[1724.]])]]
[[Datoteka:1730 Ottens Map of Persia (Iran, Iraq, Turkey) - Geographicus - RegnumPersicum-ottens-1730.jpg|mini|250px|{{la icon}} ''Regnum Persicum''<br />([[Reiner Ottens|R.]] i [[Joshua Ottens|J. Ottens]], [[1730.]])]]
[[Datoteka:Bellin - Karte von der Küste von Arabien c.1745 (crop).png|mini|250px|{{de icon}} ''Karte von der Küste von Arabien''<br />([[Jacques-Nicolas Bellin|J.-N. Bellin]], [[1745.]])]]
[[Datoteka:New and accurate map of Persia.jpg|mini|250px|{{en icon}} ''Persia''<br />([[Emanuel Bowen|E. Bowen]], [[1747.]])]]
[[Datoteka:Afteekening van de Persische Golf.JPG|mini|250px|{{nl icon}} ''Persische Golf'' ([[Johannes van Keulen|J. van Keulen]], [[1753.]])]]
[[Datoteka:1753 Vaugondy Map of Persia, Arabia and Turkey - Geographicus - TurkeyArabiaPersia-vaugondy-1753.jpg|mini|250px|{{fr icon}} ''Empire de Perse''<br />([[Gilles Robert de Vaugondy|G. R. de Vaugondy]], [[1753.]])]]
[[Datoteka:Rigobert Bonne. Perse. 1787 (A).jpg|mini|250px|{{fr icon}} ''Carte de l'Empire de Perse''<br />([[Rigobert Bonne|R. Bonne]], [[1787.]])]]
[[Datoteka:Thomas Kitchin. Composite Asia, islands according to d'Anville. 1787 (A).jpg|mini|250px|{{en icon}} ''Persia''<br />([[Thomas Kitchin|T. Kitchin]], [[1787.]])]]
[[Datoteka:1801 Cary Map of Persia ( Iran, Iraq, Afghanistan ) - Geographicus - Persia-cary-1801.jpg|mini|250px|{{en icon}} ''A New Map of Persia''<br />([[John Cary|J. Cary]], [[1801.]])]]
[[Datoteka:Persia 1814.jpg|mini|250px|{{en icon}} ''Persia''<br />([[John Thomson (kartograf)|J. Thomson]], [[1814.]])]]
[[Datoteka:1818 Pinkerton Map of Persia ( Iran, Afghanistan ) - Geographicus - Persia2-pinkerton-1818.jpg|mini|250px|{{en icon}} ''Persia''<br />([[John Pinkerton|J. Pinkerton]], [[1818.]])]]
[[Datoteka:Persian-gulf-dubai-mus.JPG|mini|250px|{{en icon}} ''Arabia'' ([[Robert Montgomery Martin|R. M. Martin]] i [[John Tallis|J. Tallis]], [[1851.]])]]
[[Datoteka:Joseph Grassl, 1855, Persien.PNG|mini|250px|{{de icon}} ''Neuste Spezialkarte von Persien''<br />([[Joseph Grässl|J. Grässl]], [[1855.]])]]
[[Datoteka:Map of Persia, Turkey in Asia, Afghanistan, Beloochistan ; Palestine, or the Holy Land -inset-. (1863, c1860).jpg|mini|250px|{{en icon}} ''Persia'' ([[Samuel Augustus Mitchell|S. A. Mitchell]], reizdanje iz [[1872.]])]]
[[Datoteka:Stielers Handatlas 1891 59.jpg|mini|250px|{{de icon}} ''Iran & Turan''<br />([[Adolf Stieler|A. Stieler]], [[1891.]])]]
[[Datoteka:Mazenderan The World Wide Atlas 1895.jpg|mini|250px|{{en icon}} ''Persia'' ([[William Johnston (geograf)|W.]] i [[Alexander Keith Johnston|A. K. Johnston]], r. iz [[1895.]])]]
[[Datoteka:Saudi map of Persian gulf 1952.jpg|mini|250px|{{ar icon}} Saudi [[ARAMCO]] ([[1952.]])]]
</div>

[[Etimologija]] Perzijskog zaljeva temelji se na drevnoj [[iran]]skoj regiji [[Fars|Perziji (Farsu)]] odnosno [[Perzijanci]]ma koji su naselili njegove [[Obala|obale]] još početkom [[1. milenij pne.|1. milenija pne.]], a najstariji historijski dokument koji spominje taj [[Toponim|hidronim]] su [[Darije Veliki|Darijevi]] natpisi iz [[Suez]]a (oko [[500. pne.]])<ref name="UNGEGN442006.12"/>. Naziv Perzijski zaljev ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Persicus'') ubrzo se uvriježio i diljem [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]] o čemu svjedoče brojna djela [[Stara Grčka|starogrčkih]], [[Helenizam|helenističkih]] i [[Stari Rim|rimskih]] autora koji su istovremeno [[Crveno more]] nazivali „Arapskim zaljevom” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Arabicus'')<ref name="UNGEGN442006.12"/>. Apolitički i historijski naziv zadržao se i nakon pada [[Sasanidska Monarhija|Sasanidske Monarhije]] što je vidljivo iz djela [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|muslimanskih geografa i kartografa]] koji su vodenu površinu nazivali „Perzijskim morem” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Baḥr Fāris'') odnosno „Perzijskim zaljevom” ([[Arapski jezik|arap.]] ''Ḫalīǧ Fāris'')<ref name="UNGEGN442006.35">[[#UNGEGN442006|UNGEGN (4.4.2006.)]], str. 3.-5.</ref>.

[[Evropa|Evropski]] [[geograf]]i i [[kartograf]]i tijekom [[Srednji vijek|srednjeg]] i [[Novi vijek|novog vijeka]] također su u velikoj mjeri koristili naziv „Perzijski zaljev”<ref name="UNGEGN442006.35"/>, iako postoji manji broj izuzetaka što je uvjetovano problemima u identifikaciji [[Geografija|geografskih]] podataka odnosno miješanja imena Perzijskog zaljeva, [[Arapsko more|Arapskog]] i [[Crveno more|Crvenog mora]]. Primjerice, [[Gerardus Mercator|G. Mercator]] i njegovi nasljednici [[Jodocus Hondius|J. Hondius]] i [[Johannes Janssonius|J. Janssonius]] u [[16. vijek]]u na istim su [[karta]]ma Crveno more i Perzijski zaljev imenovali kao „Arapski zaljev” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Arabicus''), iako je Janssonius kasnije za potonji koristio isključivo „Perzijski zaljev” ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sinus Persicus'')<ref name="UNGEGN442006.35"/>. S druge strane, kartografi poput [[Emanuel Bowen|E. Bowena]] ispravno su koristili naziv „Perzijski zaljev” dok su na istim kartama pogrešno označavali susjedno [[Arapsko more]] „Perzijskim morem”. Ostala imena kojim se ponekad nazivao sjever Perzijskog zaljev auključuju „[[Katif]]ski zaljev” i „[[Basra|Basrin]] zaljev” − prvi se pojavljuje na nekim evropskim kartama, a drugi se pojavio u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] nakon osvajanja južne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i lokalno se koristi u [[Turska|Turskoj]] i dan danas ([[Turski jezik|tur.]] ''Basra Körfezi'')<ref name="UNGEGN442006.35"/>. Sveukupno, do [[1890.]] godine među 6000 različitih historijskih [[Karta|karata]] pronađen je mali broj izuzetaka u nomenklaturi<ref name="UNGEGN442006.35"/>. Nakon pobjeda [[Britanska kraljevska ratna mornarica|britanske mornarice]] u Perzijskom zaljevu [[1840.]] godine, [[london]]ski časopis ''[[The Times]]'' u jednom ga je članku slavodobitno nazvao „Britanskim morem”, no takvo ime nije zaživjelo niti u [[UK|Britaniji]]<ref name="UNGEGN442006.67">[[#UNGEGN442006|UNGEGN (4.4.2006.)]], str. 6.-7.</ref>. Generalno, alternativna imena nisu imala ikakvog utjecaja na opću uporabu u [[svijet]]u i [[Historija|historijski]] naziv Perzijski zaljev aktivno je korišten u [[portugal]]skim, [[UK|britanskim]], [[Osmansko Carstvo|osmanlijskim]] i [[Arapi|arapskim]] dokumentima bez obzira na [[Politika|političke]] okolnosti<ref name="UNGEGN442006.35"/>.

Kontroverzije oko imena Perzijskog zaljeva pojavljuju se nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odnosno usponom [[Arapski nacionalizam|arapskog nacionalizma]] u [[Bliski istok|regiji]] kada ga zemlje [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] počinju nazivati ''Arapskim zaljevom''<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Korijeni spora datiraju se u rane [[1950-ih|1950-e]] odnosno [[iran]]sko-[[UK|britanski]] politički sukob oko [[koncesija]] za vađenje [[Nafta|nafte]]<ref name="UNGEGN442006.67"/>. [[Charles Belgrave|C. Belgrave]], britanski povjerenik za arapske [[protektorat]]e, prvi je otvoreno propagirao korištenje „Arapskog zaljeva” kao novog imena što je ubrzo postalo općeprihvaćeno u arapskim nacionalističkim krugovima<ref name="UNGEGN442006.67"/>. [[Arapska liga]] prihvatila je novo ime kao službeno pa je tijekom [[1960-ih]] godina ušao u sve [[dokument]]e i [[Škola|školske]] udžbenike diljem [[Arapski svijet|arapskog svijeta]]. Tenzije su se još jače rasplamsale [[1970-ih]] prilikom osamostaljenja [[Bahrein]]a, [[Katar]]a i [[UAE|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] koje inzistiraju da naziv „Perzijski zaljev” ima političku konotaciju. Teritorijalni spor [[UAE]] s [[Iran]]om u konačnici je rezultirao [[zakon]]skom zabranom korištenja „Perzijskog zaljeva” u zemlji, pa čak i brisanja tog naziva na historijskim [[karta]]ma u emiratskim [[muzej]]ima. [[Iran]]ska vlada od početka je prosvjedovala međunarodnim institucijama zbog [[Arapi|arapskih]] poteza<ref name="IranicaGeoIVCart"/>, a iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad|M. Ahmadinežad]] pokušaje mijenjanja nazivlja opisao je „neciviliziranim”<ref>[[#TehranTimes1142012|Tehran Times (11.4.2012.)]]</ref>. Arapsko politiziranje historijske nomenklature djelomično se odrazilo i na pojedina [[Zapadni svijet|zapadnjačka]] kartografska izdanjima pa se primjerice posvojni [[pridjev]] „perzijski” izostavlja u ''The Times Atlasu'' odnosno pojavjuje samo kao „Zaljev” ([[Engleski jezik|engl.]] ''The Gulf'')<ref>[[#Lewis1995|Lewis, H. A. G. (1995.)]], str. 39.</ref>, no [[Historija|historijski]] naziv „Perzijski zaljev” ipak je ostao nedirnut u većini renomiranih izdanja kao npr. ''[[National Geographic]] Atlasu''<ref>[[#Shupe1992|Shupe, John F. (1992.)]], str. 77. i sl. 7.</ref>.

[[Ujedinjeni narodi]] i vodeći [[Kartografija|kartografski]] i [[Hidrografija|hidrografski]] instituti [[svijet]]a nisu podlegli [[Arapska liga|arapskoj]] politizaciji nomenklature pa se i dalje službeno služe uvriježenim historijskim nazivom<ref name="IranicaGeoIVCart"/>. Skupina stručnjaka za [[toponim]]e pri [[UN]]-u proglasila je Perzijski zaljev jedinim ispravnim nazivom<ref name="UNGEGN442006.67"/>, uz napomenu da se naziv „Arapski zaljev” zbog historijskih okolnosti može koristiti isključivo za [[Crveno more]]<ref name="UNGEGN442006.67"/>. [[Međunarodna hidrografska organizacija]] (IHO) koristi dva službena naziva − „Iranski zaljev” i „Perzijski zaljev”<ref name="IHO1953"/>. U [[Hrvatska|hrvatskoj]] mjerodavnoj literaturi poput [[Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]], [[Opća i nacionalna enciklopedija|Opće i nacionalne enciklopedije]] i [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Hrvatskog obiteljskog leksikona]] primarni je naziv vodene površine također − „Perzijski zaljev”<ref>Vidi:<br />• [[#HER2002|Anić, Vladimir (2002.)]]<br />• [[#ONE2002|Vujić, Antun (2002.)]]<br />• [[#HOL2005|Ladan, Tomislav (2005.)]]</ref>.

== Ekonomija ==

=== Energetika ===
[[Datoteka:KAAOT.png|mini|lijevo|200px|[[Nafta|Naftni]] terminal uz [[Irak|iračku]] obalu]]
[[Energetika]] predstavlja najznačajniju [[Ekonomija|ekonomsku]] granu u okolici Perzijskog zaljeva s obzirom da šira geološka regija sadrži između 55 – 68 % ukupnih svjetskih zaliha [[Nafta|nafte]] odnosno 40 % zaliha [[Prirodni plin|prirodnog plina]]<ref name="KonyuhovMaleki2006"/>. Velika ležišta nafte prvo su otkrivena u [[Iran]]u krajem [[1900-ih]], potom u [[Irak]]u neposredno nakon svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[UK|britanskim]] [[protektorat]]ima ranih [[1930-ih]] godina<ref name="Metz1994">[[#Metz1994|Metz, Helen Chapin (1994.)]]</ref>. S obzirom da su sva nalazišta imala zajedničke [[#Geologija|geološke]] osobine, ranih [[1960-ih]] započela su i opsežnija bušenja u pličinama Perzijskog zaljeva gdje su također pronađena velika ležišta nafte i plina<ref name="Metz1994"/>.

[[Nafta|Naftna]] polja prevladavaju u sjevernom, a [[Prirodni plin|plinska]] u središnjem dijelu Perzijskog zaljeva. Naftno polje ''Safanija'' u [[Saudijska Arabija|saudijskim]] vodama najveće je pučinsko ležište u svijetu i sadržava 37 milijardi [[barel]]a nafte. Između obala [[Iran]]a i [[Katar]]a smješteno je i najveće svjetsko plinsko polje ''Sjeverna kupola − Južni Pars'' koje sadržava 51 milijardi [[m³]] plina.

Energetika je uvelike preobrazila arapske [[Ekonomija|ekonomije]] na jugozapadnim obalama, a zbog jedinstvenih geografskih, demografskih i ekonomskih karakteristika ove su države poznate pod zajedničkim nazivom − [[arapske zemlje Perzijskog zaljeva]] (skraćeno − zaljevske zemlje). Prema procjenama [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz [[2010.]] godine, prihodi od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|plina]] čine 61 % udjela u [[Irak|iračkom]], 52 % u [[katar]]skom, 37 % u [[kuvajt]]skom, 34 % u [[oman]]skom, 28 % u [[Saudijska Arabija|saudijskom]], 22 % u [[UAE|emiratskom]], 13 % u [[bahrein]]skom, te 8 % u [[Ekonomija Irana|iranskom]] [[BDP]]-u<ref>[[#IMF102010|IMF: Economic Outlook (lis. 2010.)]], str. 15.</ref>.

=== Promet ===
{{Lokacijska karta+|Perzijski zaljev|width=300|float=right
 |caption = <center>[[Luka|Luke]] Perzijskog zaljeva
 |places  =
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.141|long=56.207|position=top|label=<small>[[Bandar Abas|B. Abas]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.985|long=50.839|position=right|label=<small>[[Bušeher]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=30.449|long=49.075|position=right|label=<small>[[Bandar-e Homeini|B. Homeini]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=30.035|long=47.951|position=right|label=<small>[[Um Kasr]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.045|long=48.160|position=right|label=<small>[[Šuaiba]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=29.353|long=47.925|position=right|label=<small>[[Šuvaik]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.415|long=48.526|position=left|label=<small>[[Kafdži]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=28.112|long=48.628|position=left|label=<small>[[Mišab]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=27.029|long=49.673|position=left|label=<small>[[Džubail]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.649|long=50.166|position=left|label=<small>[[Ras Tanura]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.489|long=50.201|position=right|label=<small>[[Damam]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.199|long=50.612|position=left|label=<small>[[Manama]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.159|long=50.664|position=right|label=<small>[[Sitra]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.920|long=51.604|position=right|label=<small>[[Ras Lafan]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.298|long=51.559|position=left|label=<small>[[Doha]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.966|long=51.596|position=left|label=<small>[[Um Said]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.525|long=54.376|position=left|label=<small>[[Abu Zabi]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=24.996|long=55.059|position=left|label=<small>[[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.267|long=55.271|position=left|label=<small>[[Dubai]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=25.366|long=55.378|position=right|label=<small>[[Šardža]]</small>}}
  {{Lokacijska karta točka|Perzijski zaljev|lat=26.204|long=56.245|position=left|label=<small>[[Kasab]]</small>}}
 }}
[[Datoteka:Port Jebel Ali on 1 May 2007 Pict 1.jpg|mini|desno|225px|[[Luka Jebel Ali|Luka Džabal Ali]] ([[Dubai]], [[UAE]])]]
[[Datoteka:King Fahd Causeway bridge num4.jpg|mini|desno|225px|[[Most kralja Fahda]] (25 [[km]]) između<br />[[Bahrein]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]]]
Na obalama Perzijskog zaljeva nalazi se dvadesetak međunarodnih [[luka]] koje su prvenstveno orijentirane na [[izvoz]] [[Nafta|nafte]] i međunarodni [[kontejner]]ski promet između [[Evropa|Evrope]] i [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. [[Dubai]] je prema [[tona]]ži tereta, broju kontejnera i putnika najprometniji grad zaljeva, a obuhvaća dvije luke − staru Rašid i novu [[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]]. Obje su usko povezane sa [[Zračna luka|zračnim lukama]] golemih teretnih kapaciteta što emiratu omogućava prometni prosperitet bez obzira na potpunu [[Kopno|kopnenu]] izoliranost od ostatka svijeta. Godine [[2010.]] u međunarodnom kontejnterskom prometu Dubai je kotirao kao osmi grad u [[svijet]]u<ref name="AAPA2011">[[#AAPA2011|AAPA: World Port Rankings (2010.)]]</ref>. Na [[Saudijska Arabija|saudijskoj]] obali najvažnija teretna čvorišta su Luka kralja Abdula Aziza u [[Damam]]u, te Trgovačka luka i Industrijska luka kralja Fahda u [[Džubail]]u. Saudijski tankerski promet usmjeren je na [[Ras Tanura|Ras Tanuru]], najveći [[Nafta|naftni]] terminal na svijetu s dnevnim kapacitetom od 8,18 milijuna [[barel]]a<ref>[[#Bloomberg1852012|Sheridan, Rob (18.5.2012.)]]</ref>. Veći [[iran]]ski lučki kompleksi na istočnoj obali su [[Bandar-e Homeini]] sa susjednim [[Mahšaher]]om koji je orijentiran na naftni promet, te [[Bandar Abas|Bandar-e Abas]] na krajnjem jugu koji se sastoji od dvije odvojene luke − Šahida Bahonara i Šahida Radžaija. Manje luke nalaze se u [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u i [[Oman]]u, a s obzirom da [[#Batimetrija|batimetrijske]] karakteristike ne pogoduju golemim [[tanker]]ima dubokog [[gaz]]a, sve države također se koriste i pučinskim naftnim [[terminal]]ima. Kroz [[Hormuški tjesnac]] prolazi između 20 i 35 % ukupnog svjetskog prometa [[Nafta|naftom]]<ref>[[#EIA30122011|EIA: Oil Transit Chokepoints (30.12.2011.)]], str. 1.</ref>. Nepomorska prometna [[infrastruktura]] u regiji generalno se smatra vrlo kvalitetnom i modernom. [[Saudijska Arabija]] i [[Bahrein]] povezani su [[Most kralja Fahda|mostom]] duljine 25 [[km]], dok je u planu sličan [[most]] između Bahreina i [[Katar]]a duljine 40 [[km]]<ref>[[#Reuters862010|Reuters (8.6.2010.)]]</ref>.

{| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:right;"
|-
! [[Država]] || [[Luka]] || Kod || [[Tona]]ža tereta || Kontejneri ([[TEU]])
|-
|rowspan="3" align="left"| {{flagcountry|IRN}} ||align="left"| '''[[Bandar Abas|Bandar-e Abas]]''' || <tt>IRBND</tt> || 72,352.000 || 4,093.123
|-
|align="left"| '''[[Bušeher]]''' || <tt>IRBUZ</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Bandar-e Homeini]]''' || <tt>IRBKM</tt> || 35,857.000 || ?
|-
|align="left"| {{flagcountry|IRK}} ||align="left"| '''[[Um Kasr]]''' || <tt>IQUQR</tt> || ? || ?
|-
|rowspan="2" align="left"| {{flag|Kuvajt}} ||align="left"| '''[[Šuaiba]]''' || <tt>KWSAA</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Šuvaik]]''' || <tt>KWSWK</tt> || ? || 696.000
|-
|rowspan="5" align="left"| {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Saudijska Arabija|KSA]] ||align="left"| '''[[Kafdži]]''' || <tt>SARAR</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Mišab]]''' || <tt>SARAM</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Džubail]]''' || <tt>SAJUB</tt> || 46,228.000 || 123.762
|-
|align="left"| '''[[Ras Tanura]]''' || <tt>SARTA</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Damam]]''' || <tt>SADMN</tt> || 23,595.530 || 1,333.094
|-
|rowspan="2" align="left"| {{flag|Bahrein}} ||align="left"| '''[[Manama]]''' || <tt>BHMIN</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Sitra]]''' || <tt>BHSIT</tt> || ? || ?
|-
|rowspan="3" align="left"| {{flag|Katar}} ||align="left"| '''[[Ras Lafan]]''' || <tt>QARLF</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Doha]]''' || <tt>QADOH</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Um Said]]''' || <tt>QAUMS</tt> || ? || ?
|-
|rowspan="4" align="left"| {{flagicon|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[UAE]] ||align="left"| '''[[Abu Zabi]]''' || <tt>AEAUH</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| '''[[Luka Jebel Ali|Džabal Ali]]''' || <tt>AEJEA</tt> ||rowspan="2"| 130,518.000 ||rowspan="2"| 11,575.775
|-
|align="left"| '''[[Dubai]]''' || <tt>AEDXB</tt>
|-
|align="left"| '''[[Šardža]]''' || <tt>AESHJ</tt> || ? || ?
|-
|align="left"| {{flag|Oman}} ||align="left"| '''[[Kasab]]''' || <tt>OMKHS</tt> || ? || ?
|-
|align="center" colspan="5"| <small>Izvori: [http://www.worldportsource.com/waterways/Persian_Gulf_81.php ''World Port Source''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128032455/http://www.worldportsource.com/waterways/Persian_Gulf_81.php |date=2012-11-28 }}, [http://www.pmo.ir/home-en.html ''Ports & Maritime Organization''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120625022111/http://www.pmo.ir/home-en.html |date=2012-06-25 }}, [http://www.ports.gov.sa/default.cfm ''Saudi Ports Authority'']<br />i ''American Association of Port Authorities'' (2010.)<ref name="AAPA2011"/></small>
|}

=== Turizam ===

[[Turizam]] u regiji Perzijskog zaljeva ubrzano se počeo razvijati sredinom [[1990-ih]] godina prilikom geopolitičke stabilizacije u regiji odnosno kao posljedica opsežnih razvojnih planova o preobrazbi naftaških državica u turističke meke. Zbog ograničenih prirodnih atrakcija i relativno velike udaljenosti od glavnih turističkih polazišta, manje arapske države orijentirale su se na [[Elita|elitni]] turizam. Gradovi tih država turiste privlače ultramodernom [[Arhitektura|arhitekturom]] i [[Građevinarstvo|građevinskim]] projektima koji se odlikuju superlativima na [[Svijet|svjetskoj]] razini − jedan od takvih primjera su i najveći [[Umjetni otok|umjetni otoci]] s obalama duljine od nekoliko desetaka kilometara. U takvim projektima prednjače [[UAE]], [[Katar]], [[Bahrein]] i [[Kuvajt]], a jedna od nuspojava prilagođavanja svjetskom turističkom tržištu je i liberalizacija [[zakon]]a. Najpopularnije turističko odredište Perzijskog zaljeva jest [[Dubai]] kojeg godišnje posjeti 8,3 milijuna stranih turista, a slijedi ga [[Doha]] sa 1,8 milijuna<ref>[[#UNWTO2012|UNWTO: Tourism Highlights (2012.)]], str. 12.</ref>. Na [[iran]]skoj strani obale odredište za masovni turizam jest otok [[Kiš]], dok u [[Irak]]u i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] turizam nije razvijen zbog [[Rat u Iraku|nestabilne političke situacije]] odnosno [[Vehabije|strogih vjerskih zakona]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Qatar corniche ferry.jpg|Tradicionalni [[Sambuk|sambuci]] pred [[Doha|Dohom]]
Datoteka:Kish sea sides 1.jpg|Ljetovalište na [[iran]]skom otoku [[Kiš]]u
Datoteka:Musandam fjord.jpg|Krstarenje zaljevima [[oman]]skog [[Musandam]]a
Datoteka:Palm jumeirah core.jpg|Elitni turizam u [[Dubai]]ju<br />(''[[Palm Jumeirah]]'')
Datoteka:Bahrain fountain.jpg|[[Bahrein]]ska [[fontana]]<br />(123 [[Metar|m]])
</gallery>
</center>

=== Ribarstvo ===
{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%; text-align:right"
|-
! [[Država]] || Ulov [[ribe]] ([[tona]]/[[Godina|god.]])
|-
|align="left"| [[Iran]]<sup>a, b</sup> || 443.650
|-
|align="left"| [[Oman]]<sup>b</sup> || 163.927
|-
|align="left"| [[UAE]]<sup>b</sup> || 79.610
|-
|align="left"| [[Saudijska Arabija|KSA]]<sup>c</sup> || 65.142
|-
|align="left"| [[Irak]] || 25.720
|-
|align="left"| [[Katar]] || 13.760
|-
|align="left"| [[Bahrein]] || 13.490
|-
|align="left"| [[Kuvajt]] || 4000
|-
|colspan="2" align="left"|<small><sup>a</sup> Uključuje [[Kaspijsko jezero]]<br /><sup>b</sup> Uključuje [[Arapsko more]]<br /><sup>c</sup> Uključuje [[Crveno more]]</small>
|-
|colspan="2" align="center"|Izvor: [[FAO]] (2010.)<ref name="FAO2010">[[#FAO2010|FAO Yearbook (2010.)]], str. 26.-28.</ref>
|}

[[Ribarstvo]] uz Perzijski zaljev ima milenijsku tradiciju i [[#Historija|historijski]] je bilo od velike važnosti za [[Prehrana|prehranu]] i [[Trgovina|trgovinu]]<ref name="FAO1997">[[#FAO1997|FAO: Western Indian Ocean (1997.)]]</ref>. Još u [[4. vijek pne.|4. vijeku pne.]] pomorac [[Nearh]] opisao je takvu podređenost životnih navika i prehrane lokalnog stanovništva koje naziva „ribojedima”<ref name="IranicaFisheries">[[#IranicaFisheries|Aʿlam, Hušang (15.12.1999.)]]</ref>. Zbog rasprostranjenih [[koralj]]a u prevladavajućim pličinama, Perzijski zaljev također je vjekovima bio svjetskim žarištem za sakupljače [[biser]]a<ref name="Daryaee2003.3"/>, no potpuni krah ove ekonomske grane nastupio je [[1930-ih]] godina zbog pojave uzgojenih bisera u [[Japan]]u koji i danas čine 99 % tržišta. Obalno stanovništvo Perzijskog zaljeva početkom [[20. vijek]]a nazivalo je [[Riba|ribu]] i [[Datulja|datulje]] „kraljevskom hranom”<ref>[[#Wilson2011|Wilson, Arnold Talbot (2011.)]], str. 105.</ref>. [[Ekonomija|Ekonomski]] uspon zaljevskih država i tradicionalna popularnost ribe kao dijetetske namirnice rezultirali su aktivnijim iskorištavanjem cjelokupnog [[ribolov]]nog bogatstva s izuzetkom [[Haringe|haringi]] za koje postoji ograničena [[potražnja]]<ref name="FAO1997"/>. Najznačajnije [[Vrsta|vrste]] za komercijalni [[ribolov]] su [[srdela]], [[grboglavka]], španjolska [[skuša]], [[tuna]] i [[plosnatice]], a njihov izlov bitno ovisi o lokalnim [[Šijiti|šijitskim]] ili [[Suniti|sunitskim]] svjetonazorima prema kojima jedne spadaju u [[halal]] odnosno druge u [[haram]]<ref name="IranicaFishII"/>. Izlov [[Plava riba|plave ribe]] prevladava u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]]. Ribari se uglavnom koriste [[Jedrenjak|jedrenjacima]] (uključujući tradicionalne [[sambuk]]e) i [[Drvo (materijal)|drvenim]] [[brodica]]ma, te u manjoj mjeri i većim ribarskim [[brod]]ovima<ref name="FAO1997"/>. Zabrane [[koča]]renja u potpunosti su na snazi u vodama [[UAE|Emirata]], dok se u [[iran]]skim primjenjuju sezonski<ref name="FAO1997"/>. 
[[File:Sur-Fish market (1).jpg|163px|thumb|left|[[Barakude]] na [[oman]]skoj ribarnici]]
Najveći regionalni proizvođač [[ribe]] je [[Iran]]<ref name="Zibaei22012.96">[[#Zibaei22012|Zibaei, Mansour (velj. 2012.)]], str. 96.</ref>, država s najdužom obalom odnosno najvećim [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnim pojasom]] čiji ukupni godišnji izlov (uključujući [[Arapsko more]] i [[Kaspijsko jezero]]) [[UN]]-ova [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] procjenjuje na 443.650 [[tona]]<ref name="FAO2010"/>. Na Perzijski zaljev tj. obalni [[Huzestan]], [[Bušeherska pokrajina|Bušehersku pokrajinu]] i [[Hormuzgan]] otpada približno polovica odnosno 214.319 [[tona]]<ref name="Zibaei22012.101">[[#Zibaei22012|Zibaei, Mansour (velj. 2012.)]], str. 101.</ref>, a u navedenim pokrajinama zaposleno je 78.031 ribara koji raspolažu sa 6358 [[brodica]], 2230 ribarskih [[Barkasa|barkasi]] i 57 većih [[brod]]ova<ref name="Zibaei22012.101"/>. Usprkos [[ribolov]]noj prevlasti u Perzijskom zaljevu, [[ribarstvo]] sačinjava manje od 0,2 % [[Ekonomija Irana|iranskog BDP-a]]<ref name="Zibaei22012.96"/> i konzumacija [[ribe]] također je manja od svjetskog prosjeka<ref name="IranicaFisheries"/>. Drugi veći proizvođači ribe su [[UAE]] i [[Oman]] koji tradicionalno raspolažu ribarskim flotama, dok su [[katar]]ska, [[bahrein]]ska, [[Saudijska Arabija|saudijska]] i [[kuvajt]]ska ribarstva uglavnom [[obrt]]ničkog karaktera. Zajednički izlov navedenih država u zaljevu procjenjen je na oko 50.000 [[tona]] u [[2010.]] godini<ref name="FAO2010"/>.

== Veze ==
{|cellpadding=12
|valign=top|
* [[Geografija Irana]]
* [[Geografija Iraka]]
* [[Geografija Kuvajta]]
* [[Geografija Saudijske Arabije]]
|valign=top|
* [[Geografija Bahreina]]
* [[Geografija Katara]]
* [[Geografija UAE]]
* [[Geografija Omana]]
|valign=top|
* [[Hormuški tjesnac]]
* [[Omanski zaljev]]
* [[Arapsko more]]
* [[Indijski ocean]]
|}
== Izvori ==

=== Napomene ===
{{reflist|4}}

=== Literatura ===
<div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
;Atlasi
{{div col}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Lewis1995|last=Lewis|first=H. A. G.|title=The Times Concise Atlas of The World|edition=VII.|publisher=Times Books|location=London|url=http://www.timesatlas.com/heritage/pages/home.aspx|year=1995.|isbn=9780723007180|oclc=312240273|access-date=2013-05-09|archive-date=2009-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090423130724/http://www.timesatlas.com/Heritage/Pages/Home.aspx}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Shupe1992|last=Shupe|first=John F.|title=National Geographic Atlas Of The World|edition=VI.|publisher=[[National Geographic Society]]|location=Washington D. C.|year=1992.|isbn=9780870448348|oclc=26503774}}
{{div col end}}

;Enciklopedije
{{div col}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaGeoIVCart|last=Alai|first=Cyrus|title=Geography|chapter=iv. Cartography of Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/geography-iv-cartography-of-persia-|date=15. 12. 2000.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaFishII|last=Aʿlam|first=Hušang|title=Fish|chapter=ii. Salt Water Fishes|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/fish-ii|date=15. 12. 1999.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaFisheries|last=Aʿlam|first=Hušang|title=Fisheries|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/fisheries-|date=15. 12. 1999.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaFaunaI|last=Anderson|first=Steven|title=Fauna|chapter=i. Fauna of Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/fauna-i|date=15. 12. 1999.}}
* {{sh icon}} {{cite book|ref=HER2002|last=Anić|first=Vladimir|authorlink=Vladimir Anić|editor=[[Ljiljana Jojić|Jojić, Ljiljana]], [[Ranko Matasović|Matasović, Ranko]]|title=Perzijski zaljev|series=[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|url=http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV5kUBg%3D&keyword=perzijski|year=2002.|isbn=9789536045211|oclc=52411892}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaFishI|last=Coad|first=Brian W.|title=Fish|chapter=i. Freshwater Fishes|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/fish-i|date=15. 12. 1999.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaPortI|last=Cunha|first=João Teles|title=Portugal|chapter=i. Relations With Persia in the Early Modern Age (1500-1750)|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/portugal-i|date=20. 7. 2009.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaClimate|last=Ehlers|first=Eckart|title=Climate|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/climate|date=15. 12. 1992.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaHydrologyII|last=Ehlers|first=Eckart|title=Hydrology|chapter=ii. Southwestern Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/hydrology|date=15. 12. 2004.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaAngIranRelI|last=Ferrier|first=Ronald W.|title=Anglo-Iranian Relations|chapter=i. Safavid to Zand Periods|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/anglo-iranian-relations-i|date=15. 12. 1985.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaDutchPersRel|last=Floor|first=Willem|title=Dutch-Persian Relations|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/dutch-persian-relations|date=15. 12. 1996.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaHormuzII|last=Floor|first=Willem|title=Hormuz|chapter=ii. Islamic Period|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/hormuz-ii|date=15. 12. 2004.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaFloraII|last=Frey|first=Wolfgang|coauthors=Kürschner, Harald; Probst, Wilfried|title=Flora|chapter=ii. In Persia|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/flora-ii-in-persia|date=15. 12. 1999.}}
* {{sh icon}} {{cite book|ref=HOL2005|last=Ladan|first=Tomislav|authorlink=Tomislav Ladan|title=Perzijski zaljev|series=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|location=Zagreb|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=30650|year=2005.|isbn=9789536748174|oclc=455955725}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaIPersGulf|last=Potts|first=Daniel Thomas|title=Persian Gulf|chapter=i. In Antiquity|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/persian-gulf-i-in-antiquity|date=20. 7. 2005.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaMarTradeI|last=Potts|first=Daniel Thomas|title=Maritime Trade|chapter=i. Pre-Islamic Period|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/maritime-trade-i-pre-islamic-period|date=15. 8. 2009.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaBirds|last=Scott|first=Derek A.|title=Birds in Iran|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/birds-in-iran|date=15. 12. 1989.}}
* {{sh icon}} {{cite book|ref=ONE2002|last=Vujić|first=Antun|authorlink=Antun Vujić|title=Perzijski zaljev|series=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]|volume=XVI|publisher=Pro Leksis|location=Zagreb|url=http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=41477|year=2002.|isbn=9789537224165|oclc=555147430}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IranicaGBIIOver|last=Wright|first=Denis|title=Great Britain|chapter=ii. An Overview of Relations: Safavid to the Present|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/great-britain-ii|date=15. 12. 2002.}}
{{div col end}}

;Monografije
{{div col}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IMF102010|last=Abdih|first=Yasser|coauthors=Barajas, Adolfo; Rasmussen, Tobias; Schimmelpfennig, Axel|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|series=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D. C.|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|date=oktobar 2010.|isbn=9781589069527|oclc=657596576}}
* {{ar icon}}{{en icon}} {{cite book|ref=Alsharhan2008|last=Alsharhan|first=A. S.|editor=Perry, Richard J.|title=Terrestrial Environment of Abu Dhabi Emirate|publisher=Environment Agency|location=Abu Dhabi|url=http://www.soe.ae/English/Documents/Terrestrial_forweb.08.01.09.pdf|year=2008.|isbn=9789948408338|oclc=423074684|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524015854/http://www.soe.ae/English/Documents/Terrestrial_forweb.08.01.09.pdf|archivedate=2011-05-24|access-date=2013-05-09|deadurl=no}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Bosworth1988|last=Bosworth|first=Clifford Edmund|editor=Will, Wolfgang; Heinrichs, Johannes|chapter=Nearchus in Susiana|title=Zu Alexander der Grösse: Festschrift Gerhard Wirth zum 60. Geburtstag am 9.12.86.|publisher=Verlag Adolf M. Hakkert|location=Amsterdam|year=1988.|isbn=9789025609337|oclc=18204616}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Carp1980|last=Carp|first=Erik|title=Directory of Wetlands of International Importance in the Western Palearctic|url=https://archive.org/details/directoryofwetla0000carp|publisher=International Union for Conservation of Nature and Natural Resources|location=Gland|year=1980.|isbn=9782880323004|oclc=7506424}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Coogan2009|last=Coogan|first=Michael David|title=A Brief Introduction to the Old Testament: The Hebrew Bible in Its Context|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009.|isbn=9780195332728|oclc=488667600}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Cook1990|last=Cook|first=Andrew S.|title=Survey of the shores and islands of the Persian Gulf 1820-1829|publisher=Archive Editions|location=Slough, Berkshire|year=1990.|isbn=9781852071905|oclc=24590823}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Farrokh2007|last=Farrokh|first=Kaveh|title=Shadows in the Desert: Ancient Persia at War|publisher=Osprey Publishing|location=Oxford|year=2007.|isbn=9781846031083|oclc=76936414}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Floor2006|last=Floor|first=Willem|title=The Persian Gulf: A Political and Economic History of Five Port Cities, 1500-1730|url=https://archive.org/details/politicaleconomi0000floo|publisher=Mage Publishers|location=Washington D. C.|year=2006.|isbn=9781933823126|oclc=475828315}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=GhazbanMotiei2009|last=Ghazban|first=Fereydoun|coauthors=Motiei, Homayoun|title=Petroleum geology of the Persian Gulf|publisher=[[Tehran University Press]]|location=Tehran|year=2009.|isbn=9789640394205|oclc=642876795}}
* {{la icon}} {{cite book|ref=Kamal1933|last=Kamal|first=Yusuf|editor=Sezgin, Fuat|title=Monumenta Cartographica Africae et Aegypti|series=Veröffentlichungen des Institutes für Geschichte der Arabisch-Islamischen Wissenschaften|volume=III. 1.-6|publisher=Johann Goethe-Universität|location=Frankfurt|origyear=1933.|year=1987.|oclc=762348161}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=KiyaniHaftlang2003|last=Kiyāni Haftlang|first=Kiyānoosh|editor=Rajabi, Azitā|title=A Survey of the Geography of Iran|publisher=Center for International Cultural Studies|location=Tehran|year=2003.|isbn=9789649449135|oclc=254565470}}
* {{de icon}} {{cite book|ref=Lazar1986|last=Lazar|first=M.|editor=Dörflinger, Johannes; Kretschmer, Ingrid; Wawrik, Franz; Tomasi, Elisabeth|title=Lexikon zur Geschichte der Kartographie|publisher=F. Deuticke|location=Wien|year=1986.|isbn=9783700545620|oclc=15129923}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Marsh2002|last=Marsh|first=Helene|title=Dugong: Status Report and Action Plans for Countries and Territories|series=Early Warning and Assessment Report Series|volume=I|publisher=United Nations Environment Programme|location=Nairobi|url=http://www.unep.org/NairobiConvention/docs/dugong.pdf|year=2002.|isbn=9789280721300|oclc=51040880|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120721201614/http://unep.org/NairobiConvention/docs/dugong.pdf|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Metz1994|last=Metz|first=Helen Chapin|editor=Nyrop, Richard F.|title=Persian Gulf States: A Country Study|series=Area handbook series|volume=DL|publisher=Library of Congress|location=Washington D. C.|url=http://countrystudies.us/persian-gulf-states/14.htm|year=1994.|isbn=9780844407937|oclc=82850615}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=MojtahedZadeh2006|last=Mojtahed Zadeh|first=Pirouz|title=Boundary Politics and International Boundaries of Iran|publisher=Universal Publishers|location=Boca Raton, Florida|year=2006.|isbn=9781581129335|oclc=182432238}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=PirazzoliPluet1991|last=Pirazzoli|first=Paolo Antonio|coauthors=Pluet, Jean|title=World Atlas of Holocene Sea-Level Changes|series=Elsevier oceanography series|volume=LXIII|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|year=1991.|isbn=9780444890863|oclc=24141866}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=RieglPurkis2012|last=Riegl|first=Bernhard M.|coauthors=Purkis, Samuel J.|title=Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes|series=Coral Reefs of the World|volume=V. 3|publisher=Springer|location=Dordrecht; New York|year=2012.|isbn=9789400730076|oclc=761857916}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Soucek2008|last=Soucek|first=Svatopluk|title=The Persian Gulf: It's Past and Present|publisher=Mazda Publishers|location=Costa Mesa|year=2008.|isbn=9781568591209|oclc=55871214}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=SpaldingCollinsKainuma2010|last=Spalding|first=Mark D.|coauthors=Collins, Lorna; Kainuma, Mami|title=World Atlas of Mangroves|publisher=Earthscan|location=London; Washington D. C.|year=2010.|isbn=9781844076574|oclc=717326414}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Wilson2011|last=Wilson|first=Arnold Talbot|title=The Persian Gulf|publisher=Routledge|location=London|origyear=1928.|year=2011.|isbn=9780415608497|oclc=750814765}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Zohary1973|last=Zohary|first=Michael|title=Geobotanical Foundations of the Middle East|series=Geobotanica Selecta|volume=III|publisher=G. Fischer|location=Stuttgart|year=1973.|isbn=9789026501579|oclc=641510}}
{{div col end}}

;Periodika
{{div col}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Aghajanloo2011|last=Aghajanloo|first=Ameleh|coauthors=Dolatshahi Pirouz, Moharam; Montazeri Namin, Masoud|title=Numerical Simulation of Tidal Currents in Persian Gulf|series=World Academy of Science, Engineering and Technology|volume=LVIII|publisher=University of Tehran|location=Tehran|url=http://www.waset.org/journals/waset/v58/v58-158.pdf|year=2011.|issn=2010-3778|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20120517130336/http://www.waset.org/journals/waset/v58/v58-158.pdf|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Anderson1979|last=Anderson|first=Steven|title=Synopsis of the Turtles, Crocodiles, and Amphisbaenians of Iran|series=Proceedings of the California Academy of Sciences|volume=XLI. 22|publisher=California Academy of Sciences|location=San Francisco|year=1979.|oclc=5627236}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Braulik2010|last=Braulik|first=Gillian T.|title=Marine mammal records from Iran|series=Journal of Cetacean Research and Management|volume=XI. 1|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|url=http://aiu.edu/online/assignments/student/marine%20mammals.pdf|year=2010.|issn=1561-0713|oclc=618572348}}{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en icon}} {{cite book|ref=CarterChallisPriestmanTofighian|last=Carter|first=Robert A.|coauthors=Challis, K.; Priestman, S. M. N.; Tofighian, H.|title=The Bushehr Hinterland: Results of the first season of the Iranian-British Archaeological Survey of Bushehr Province, November-December 2004|series=Journal of the British Institute of Persian Studies|volume=XLIV|publisher=British Institute of Persian Studies|location=London|url=http://ucl.academia.edu/RobertCarter/Papers/85524/THE_BUSHEHR_HINTERLAND_RESULTS_OF_THE_FIRST_SEASON_OF_THE_IRANIAN-BRITISH_ARCHAEOLOGICAL_SURVEY_OF_BUSHEHR_PROVINCE_NOVEMBER-DECEMBER_2004|year=2006.|issn=0578-6967|oclc=102700107}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Daryaee2003|last=Daryaee|first=Touraj|title=The Persian Gulf in Late Antiquity|series=Journal of World History|volume=XIV|publisher=University of Hawaii Press|location=Honolulu|url=http://www.tourajdaryaee.com/wp-content/uploads/docs/daryaee-article-persian-gulf-in-late-antiquity.pdf|year=2003.|issn=1045-6007|oclc=366526889|access-date=2013-05-09|archive-date=2014-04-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20140422155433/http://www.tourajdaryaee.com/wp-content/uploads/docs/daryaee-article-persian-gulf-in-late-antiquity.pdf|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=FAO1997|author=FAO|chapter=8. Western Indian Ocean|title=Review of the State of World Fishery Resources: Marine Fisheries|series=FAO Fisheries Circular|volume=CMXX|publisher=[[FAO|Food and Agriculture Organization of the United Nations]]|location=Rome|url=http://www.fao.org/DOCREP/003/W4248E/w4248e16.htm|year=1997.|issn=0429-9329|oclc=37692668}}
* {{fr icon}} {{cite book|ref=Gensheimer1984|last=Gensheimer|first=Thomas Robert|title=The Role of Shell in Mesopotamia: Evidence for Trade Exchange with Oman and the Indus Valley|series=Paléorient|volume=X. 1|publisher=CNRS Editions|location=Paris|year=1984.|issn=0153-9345|oclc=4649029696}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Hassanzadeh2011|last=Hassanzadeh|first=Smaeyl|coauthors=Hosseinibalam, Fahimeh; Rezaei-Latifi, Ali|title=Three-dimensional numerical modeling of thermohaline and wind-driven circulations in the Persian Gulf|series=Applied Mathematical Modelling|volume=XXXV. 12|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|date=decembar 2011.|issn=0307-904X|doi=10.1016/j.apm.2011.05.040|oclc=742790546}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=HöpnerEbrahimipourMaraschi2000|last=Höpner|first=Thomas|coauthors=Ebrahimipour, Hossein; Maraschi, S. M. Kazem|title=Five Intertidal Areas of the Persian Gulf|series=Wadden Sea Newsletter|volume=II|publisher=Common Secretariat for the Protection of the Wadden Sea|location=Wilhelmshaven|url=http://www.waddensea-secretariat.org/news/publications/Wsnl/Wsnl00-2/articles/14hoepner.pdf|year=2000.|issn=0922-7989|oclc=183079704|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040826102940/http://www.waddensea-secretariat.org/news/publications/Wsnl/Wsnl00-2/articles/14hoepner.pdf|archivedate=2004-08-26|access-date=2013-05-09|deadurl=no}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=KämpfSadrinasab2005|last=Kämpf|first=Jochen|coauthors=Sadrinasab, Masoud|title=The circulation of the Persian Gulf: a numerical study|series=Ocean Science|volume=II. 3|publisher=Copernicus Publications|location=Göttingen|url=http://www.ocean-sci-discuss.net/2/129/2005/osd-2-129-2005-print.pdf|year=2005.|issn=1812-0784|oclc=4663773705}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=KhordaguiAlAjmi1993|last=Khordagui|first=Hosny|coauthors=Al-Ajmi, Dhari|title=Environmental impact of the Gulf War: An integrated preliminary assessment|series=Environmental Management|volume=XVII. 4|publisher=Springer|location=New York|year=1993.|issn=0364-152X|doi=10.1007/BF02394670|oclc=4662305681}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=KonyuhovMaleki2006|last=Konyuhov|first=A. I.|coauthors=Maleki, B.|title=The Persian Gulf Basin: Geological history, sedimentary formations, and petroleum potential|series=Lithology and Mineral Resources|volume=XLI. 4|publisher=Springer|location=Moscow|year=2006.|issn=0024-4902|doi=10.1134/S0024490206040055|oclc=441541275}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Kramp1956|last=Kramp|first=Paul Lassenius|title=Medusae of the Iranian Gulf|series=Videnskabelige meddelelser fra Dansk naturhistorisk forening|volume=CXVIII|publisher=Selskabets Bestyrelse|location=Copenhagen|url=http://www2.eve.ucdavis.edu/mndawson/tS/tsPDF/Kramp1956.pdf|year=1956.|issn=0373-3874|oclc=8858169}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Lambeck1996|last=Lambeck|first=Kurt|title=Shoreline reconstructions for the Persian Gulf since the last glacial maximum|series=Earth and Planetary Science Letters|volume=CXLII|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/171.pdf|year=1996.|issn=0012-821X|oclc=4654267232|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20121030070557/http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/171.pdf}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Larsen1987|last=Larsen|first=Torben Bjørn|editor=Krupp, Friedhelm; Schneider, Wolfgang; Kinzelbach, Ragnar|chapter=Biogeographical Aspects of Middle Eastern and Arabian Butterflies|title=Proceedings of the Symposium on the Fauna and Zoogeography of the Middle East|series=Tübinger Atlas des Vorderen Orients|volume=XXVIII|publisher=Ludwig Reichert|location=Wiesbaden|year=1987.|oclc=492346183}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=MojtahedZadeh2342004|last=Mojtahed Zadeh|first=Pirouz|title=The Persian Gulf in the Geographical Views of the Ancient World|series=International Seminar on the Historical Cartography of the Persian Gulf in 16 to 18 centuries|publisher=Persian Gulf Online|location=Tehran|url=http://www.persiangulfonline.org/research/An%20Historical%20Geography%20of%20The%20Persian%20Gulf.pdf|date=23. 4. 2004.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en icon}} {{cite book|ref=PousCartonLazure2004|last=Pous|first=S. P.|coauthors=Carton, X.; Lazure, P.|chapter=1. Strait of Hormuz|title=Hydrology and circulation in the Strait of Hormuz and the Gulf of Oman-Results from the GOGP99 Experiment|series=Journal of Geophysical Research|volume=CIX. 12|publisher=William Byrd Press for Johns Hopkins Press|location=Richmond, Virginia|url=http://archimer.ifremer.fr/doc/2004/publication-389.pdf|year=2004.|issn=0148-0227|doi=10.1029/2003JC002145|oclc=108669339}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Redmount1995|last=Redmount|first=Carol Ann|title=The Wadi Tumilat and the "Canal of the Pharaohs"|series=Journal of Near Eastern Studies|volume=LIV. 2|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|year=1995.|issn=0022-2968|oclc=86412126}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=RossUchupiWhite1986|last=Ross|first=David A.|coauthors=Uchupi, Elazar; White, Robert S.|title=The geology of the Persian Gulf-Gulf of Oman Region: A synthesis|series=Reviews of Geophysics|volume=XXIV. 3|publisher=American Geophysical Union|location=Washington D. C.|year=1986.|issn=8755-1209|doi=10.1029/RG024i003p00537|oclc=4664371907}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Smith1191981|last=Smith|first=Robert W.|title=Continental Shelf Boundaries: The Persian Gulf|series=Limits in the Seas|volume=XCIV|publisher=United States Department of State - Office of the Geographer|location=Washington D. C.|url=http://www.state.gov/documents/organization/58838.pdf|date=11. 9. 1981.|issn=1932-3204|oclc=246283519}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=TabatabaieAmiri1592011|last=Tabatabaie|first=Taybeh|coauthors=Amiri, Fazel|title=Evaluation of the impact of industrial sewage pollution on marine benthic communities|series=Journal of Water Supply: Research and Technology - AQUA|volume=LX. 6|publisher=International Water Association Publishing|location=London|url=http://www.eko.uj.edu.pl/laskowski/Seminarium/Materialy/JWS2011_Tabatabaie.pdf|date=15. 9. 2011.|issn=0003-7214|oclc=753768963|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-08-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808165919/http://www.eko.uj.edu.pl/laskowski/Seminarium/Materialy/JWS2011_Tabatabaie.pdf|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=ThoppilHogan82010|last=Thoppil|first=Prasad G.|coauthors=Hogan, Patrick J.|title=Persian Gulf response to a wintertime shamal wind event|series=Deep-Sea Research|volume=LVII. 8|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|date=august 2010.|issn=0967-0637|doi=10.1016/j.dsr.2010.03.002|oclc=649166136}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Zibaei22012|last=Zibaei|first=Mansour|title=Technical Efficiency Analysis of Fisheries: Toward an Optimal Fleet Capacity|series=Sustainable Agriculture Research|volume=I. 1|publisher=Canadian Center of Science and Education|location=Toronto|url=http://www.ccsenet.org/journal/index.php/sar/article/download/14549/12048|date=februar 2012.|issn=1927-050X|doi=10.5539/sar.v1n1p96|oclc=4815073749}}
{{div col end}}

;Mediji
{{div col}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=EIA30122011|author=EIA|title=World Oil Transit Chokepoints|publisher=U.S. Energy Information Administration|location=Washington D. C.|url=http://www.eia.gov/EMEU/cabs/World_Oil_Transit_Chokepoints/pdf.pdf|date=30. 12. 2011.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Reuters862010|author=Reuters|title=Bahrain says $3 bln bridge with Qatar on track|publisher=Reuters|location=London|url=http://in.reuters.com/article/2010/06/08/bahrain-qatar-bridge-idINLDE6571EW20100608|date=8. 6. 2010.|access-date=2013-05-09|archivedate=2012-10-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121021042701/http://in.reuters.com/article/2010/06/08/bahrain-qatar-bridge-idINLDE6571EW20100608|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=Bloomberg1852012|last=Sheridan|first=Rob|title=Ras Tanura Tankers Had 8.18 Million Tons of Capacity Last Week|publisher=Bloomberg Businessweek|location=New York|url=http://www.bloomberg.com/news/2012-05-18/ras-tanura-tankers-had-8-18-million-tons-of-capacity-last-week.html|date=18. 5. 2012.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=TehranTimes232008|author=Tehran Times|title=Khark Achaemenid inscription still imperiled|publisher=Tehran Times|location=Tehran|url=http://old.tehrantimes.com/index_view.asp?code=164263|date=2. 3. 2008.|access-date=2013-05-09|archivedate=2012-11-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121110012812/http://old.tehrantimes.com/index_view.asp?code=164263|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=TehranTimes1142012|author=Tehran Times|title=Persian Gulf name distorters are uncivilized: Ahmadinejad|publisher=Tehran Times|location=Tehran|url=http://www.tehrantimes.com/politics/96823-persian-gulf-name-distorters-are-uncivilized-ahmadinejad-|date=11. 4. 2012.|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120627060236/http://www.tehrantimes.com/politics/96823-persian-gulf-name-distorters-are-uncivilized-ahmadinejad-|deadurl=yes}}
{{div col end}}

;Dokumentacija
{{div col}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=AAPA2011|author=AAPA|title=World Port Rankings (2010)|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%202010.pdf|publisher=American Association of Port Authorities|location=Alexandria, Virginia|year=2011.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=CIACoastline2012|author=[[CIA]]|title=Coastline|series=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington D. C.|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html|date=2012.|isbn=1553-8133|access-date=2013-05-09|archive-date=2017-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20170716042040/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html|deadurl=yes}}
* {{en icon}}{{es icon}}{{fr icon}} {{cite book|ref=FAO2010|author=FAO Yearbook|title=Fishery and Aquaculture Statistics|publisher=[[FAO|Food and Agriculture Organization of the United Nations]]|location=Rome|url=ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-0a.pdf|year=2010.|isbn=9789250066981|oclc=712524835|access-date=2013-05-09|archivedate=2017-05-25|archiveurl=https://wayback.archive-it.org/all/20170525161431/ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-0a.pdf|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=FroesePauly2003|last=Froese|first=Rainer|coauthors=Pauly, Daniel|title=Fish Species in Persian Gulf|publisher=FishBase|location=Kiel|url=http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Saltwater_Persian_Gulf.htm|date=30. 6. 2003.|access-date=2013-05-09|archive-date=2010-07-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100702044308/http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Saltwater_Persian_Gulf.htm}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=IHO1953|author=IHO|chapter=40. Gulf of Oman; 41. Gulf of Iran (Persian Gulf)|title=Limits of Oceans and Seas|series=Special publication (International Hydrographic Bureau)|volume=XXIII|edition=III.|publisher=International Hydrographic Organization|location=Monaco|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|year=1953.|oclc=5887104|access-date=2013-05-09|archivedate=2011-10-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|deadurl=yes}}
* {{fa icon}}{{en icon}} {{cite book|ref=IranPZ2006|author=Statistical Centre of Iran|chapter=1.19. Number and area of zones protected by Iran department of environment|title=Iran Statistical Year Book 1385|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98484&S=TP|publisher=Iranian ministry of the Interior|location=Tehran|year=2006.|access-date=2013-05-09|archivedate=2016-03-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305223037/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98484&S=TP|deadurl=yes}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLABahrain|author=UN OLA|title=Bahrain|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/BHR.htm|date=6. 5. 2010.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAIran|author=UN OLA|title=Iran|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRN.htm|date=3. 2. 2012.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAIraq|author=UN OLA|title=Iraq|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRQ.htm|date=20. 10. 2011.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAKuwait|author=UN OLA|title=Kuwait|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/KWT.htm|date=3. 2. 2012.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAOman|author=UN OLA|title=Oman|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/IRN.htm|date=9. 9. 2010.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAQatar|author=UN OLA|title=Qatar|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/QAT.htm|date=6. 1. 2010.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAKSA|author=UN OLA|title=Saudi Arabia|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/SAU.htm|date=3. 2. 2012.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNOLAUAE|author=UN OLA|title=UAE|series=Coastal States of the Persian Gulf|publisher=Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea of the Office of Legal Affairs of the UN|location=New York|url=http://www.un.org/depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/STATEFILES/ARE.htm|date=9. 12. 2011.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNESCOMAB2562010|author=UNESCO MAB|title=Asia|series=World Network of Biosphere Reserves|volume=III|publisher=UNESCO Man and the Biosphere Programme|location=Paris|url=http://www.unesco.org/mab/doc/brs/apa.pdf|date=25. 6. 2010.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNGEGN442006|author=UNGEGN|title=Historical, Geographical and Legal Validity of the Name: Persian Gulf|series=23rd Session|volume=LXI|publisher=United Nations Group of Experts on Geographical Names|location=Vienna|url=http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/ungegn/docs/23-gegn/wp/gegn23wp61.pdf|date=4. 4. 2006.}}
* {{en icon}} {{cite book|ref=UNWTO2012|author=UNWTO|title=Tourism Highlights|publisher=World Tourism Organization|location=Madrid|url=http://mkt.unwto.org/sites/all/files/docpdf/unwtohighlights12enlr_1.pdf|year=2012.|oclc=39303515|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120709215809/http://mkt.unwto.org/sites/all/files/docpdf/unwtohighlights12enlr_1.pdf|archivedate=2012-07-09|access-date=2013-05-09|deadurl=no}}
{{div col end}}
</div>

== Vanjske veze ==
* {{en icon}}{{fa icon}}{{ar icon}} [http://www.persiangulfstudies.com/en/index.asp Persian Gulf Studies Center]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Persian Gulf
|commonscatsh = Perzijski zaljev
}}

{{Mora}}
{{Geografija Azije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Perzijski zaljev| ]]
[[Kategorija:Zaljevi u Aziji]]
[[Kategorija:Zaljevi Indijskog oceana]]
[[Kategorija:Mora u Aziji]] <!-- Klasificira se i pod "Mora" -->
[[Kategorija:Mora Indijskog oceana]]